Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

17.8.2016

Neka pitanja u vezi s tužbenim zahtjevom u parnici radi smetanja posjeda

Kod pokretanja parnice, pa tako i parnice radi smetanja posjeda, treba paziti da tužbeni zahtjev bude dobro postavljen. U tom smislu jasnu uputu daje članak 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kojim je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

Takvu sudsku zaštitu posjeda sud omogućuje u posebnom hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

No, koliko god odredba navedenog Zakona davala jasne smjernice za ispravno postavljanje tužbenog zahtjeva (radi se o kondemnatornoj tužbi s vezanim deklaratornim dijelom), u praksi se često dešavaju pogreške. Naime, treba imati na umu da su kondemnatorni dio i deklaratorni dio tužbe povezani odnosno da deklaratorni dio predstavlja sastavni dio kondemnatornog dijela tužbe. U vezi toga navodimo i odgovarajuću sudsku praksu. Riječ je o Odluci Županijskog suda u Varaždinu, Gž-1199/07 od 5. prosinca 2007.:

„Tužiteljica pogrešno smatra da nakon što je sama uspostavila prijašnje stanje (u odnosu na taj dio je i povukla tužbu, te je doneseno i rješenje pod toč. II izreke koje se ne pobija) da ima svakako pravo tražiti „utvrđenje čina smetanja“. Naime, tužiteljica nema pravo samo na traženje „utvrđenja čina smetanja“, jer tužba za zaštitu radi smetanja posjeda po svojoj pravnoj prirodi predstavlja kondemnatornu tužbu kojom se naređuje onome koji je posjed smetao uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja, te zabrana takvog ili sličnog smetanja ubuduće, a to utemeljeno na odredbi čl. 22. st. 1. ZV-a. Prema tome tužba radi smetanja nije deklaratorna tužba, već ukoliko u okviru kondemnatornog dijela tužbe za smetanje posjeda postoji i dio koji ima deklaratoran sadržaj, taj dio nema karakter samostalnosti već predstavlja sastavni dio kondemnatornog dijela tužbe kojom se nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja i njemu sastavni dio zabrane jednakih ili sličnih smetanja u budućnosti. Međutim, kako zahtjev tužiteljice osim da se utvrdi njezin posljednji posjed i čin smetanja tuženika sadržava i zahtjev da se tuženiku „zabrani svako takvo i slično smetanje“ nedvojbeno je da njezin zahtjev sadrži i kondemnatorni dio, a što je nužno da bi se o zahtjevu za smetanje posjeda moglo raspravljati i odlučivati, kao kondemnatornom zahtjevu, što jest njegova pravna priroda i suština."

U vezi postavljanja tužbenog zahtjeva u parnici radi smetanja posjeda, postoji sudska praksa koja daje odgovor na pitanje je li moguća ranija uspostava posjedovnog stanja (a time i udovoljavanje tužbenom zahtjevu) ako je posjed smetan na način da su na njemu posječena stabla, odnosno kako u takvoj situaciji postaviti tužbeni zahtjev?

Riječ je o Odluci Županijskog suda u Karlovcu, Gž-1158/2012 od 11. srpnja 2011.:

„Prvostupanjski sud je u postupku izvršio identifikaciju čestice na kojoj je izvršena sječa, te je temeljem nalaza geodetskog vještaka utvrdio da su svi panjevi pokazani po strankama upravo na kč. br. 737 kojeg je posjednica tužiteljica. Drugim riječima, prvostupanjski sud je utvrdio da je tuženik izvršio sječu upravo na parceli u posjedu tužiteljice. Međutim, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice navodeći da uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo prije čina smetanja nije moguća, sve ovo pozivom na odredbu čl. 22. st. 1. ZV-a. Prema odredbi iz čl. 22. st. 1. ZV-a sud pruža posjedovnu zaštitu u posebnom postupku za smetanje posjeda prema zadnjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, te bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. U smislu odredbe iz st. 1. ovoga članka, posljednji koji je samovlasno smetan u posjedu ovlašten je posjed zaštititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegovog posjeda, da se naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja te da se zabrani takvo ili slično smetanje u buduće.

Drugim riječima, tužba za smetanje posjeda je kondemnatorna tužba sa pa se njome treba tražiti uspostava ranijeg posjedovnog stanja, odnosno, zabrana budućeg smetanja. Prema stajalištu ovog drugostupanjskog suda obzirom na način na koji je postavljen tužbeni zahtjev uspostava ranijeg posjedovnog stanja odnosi se na vraćanje oduzetog posjeda kč.br. 737 iz zk. uloška 9 k.o. C., a ne na vraćanje odsječenih stabala na mjesto rasta, što po prirodi stvari predstavlja nemoguću činidbu i u kojoj bi situaciji trebalo odbiti tužbeni zahtjev. Naime, i po stajalištu ovog drugostupanjskog suda, te po stajalištu sudske prakse ako se ne može narediti uspostava ranijeg posjedovnog stanja, tužbeni zahtjev se mora odbiti. Stoga je pravilnom primjenom materijalnoga prava i to ranije citirane odredbe iz čl. 22. ZV trebalo tužbenom zahtjevu tužiteljice udovoljiti u cijelosti obzirom na nespornu činjenicu njenog zadnjeg posjeda kč.br. 737 iz zk. ul. 9 k.o. C, te na činjenicu da je nesporno počinjen čin smetanja – sječom stabala kojom si je tuženik svojatao posjed navedene čestice.“


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite