Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

24.8.2016

Obračun i isplata naknade za neiskorišteni godišnji odmor

U članku se pojašnjava na koji način utvrditi broj pripadajućih dana godišnjeg odmora vezanih uz isplatu naknade za neiskorišteni godišnji odmor te način na koji se utvrđuje odnosno obračunava ta naknada.

Članak 82. Zakona o radu (NN br. 93/14) propisuje obvezu poslodavca da u slučaju prestanka radnog odnosa, radniku koji nije iskoristio godišnji odmor, isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora.

Još od početka primjene prije važećeg Zakona o radu (NN br. 149/09), kojim je naknada za neiskorišteni godišnji odmor uvedena u pravni sustav Republike Hrvatske, postavljala su se, a postavljaju se i danas, mnoga pitanja vezana uz naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Posebno se to odnosilo na pitanje ima li na tu naknadu pravo radnik kojem se otkazuje zbog skrivljenog ponašanja, odnosno je li poslodavac tu naknadu dužan isplatiti radniku ako ugovor o radu otkazuje radnik. O tim pitanjima izjašnjavalo se i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (danas Ministarstvo rada i mirovinskog sustava).
Primjerice, u mišljenju KLASA: 110-01/10-01/101, URBROJ: 526-08-01/2-10-2, od 31. ožujka 2010. rečeno je: „Odredbom članka 61. ZOR-a propisana je obveza poslodavca da, u slučaju prestanka ugovora o radu, radniku koji nije iskoristio godišnji odmor u cijelosti, isplati naknadu umjesto korištenja godišnjeg odmora. Naknada se određuje razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. U slučaju prestanka ugovora o radu radniku se prvenstveno treba omogućiti korištenje neiskorištenih dana godišnjeg odmora, a isplata naknade predstavlja iznimku predviđenu za slučajeve kada radni odnos prestaje, a godišnji odmor nije moguće iskoristiti. Radnik ovo pravo ostvaruje bez obzira na način prestanka radnog odnosa.“

Prema važećem Zakonu o radu naknada za neiskorišteni godišnji odmor određuje se razmjerno broju dana neiskorištenog godišnjeg odmora. Iako nije izričito jasno propisan način obračuna naknade, mišljenja smo da se iznos naknade utvrđuje prema članku 81. Zakona o radu, odnosno u skladu s kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, s tim da ne može biti manji od prosječne mjesečne plaće radnika u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, uključujući sva primanja u novcu i naravi koja predstavljaju naknadu za rad.

U slučaju da radnik u zadnja tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu nije radio (primjerice, jer je bio na bolovanju) tada će osnovica za izračun naknade za neiskorišteni godišnji odmor biti ona plaća koju bi ostvario da je radio. U prilog tome govori i sudska praksa: „Kada radnik nije primio plaću u posljednja 3 mjeseca (primao je npr. naknadu plaće ili plaća uopće nije isplaćivana) naknadu treba utvrditi u odnosu na plaću koju bi radnik ostvario da je radio“ (Odluka Ustavnog suda RH, broj U-III-3228/2004 od 14. veljače 2005., NN br. 29/05).

Nadalje se postavlja pitanje na koji način obračunati naknadu za neiskorišteni godišnji odmor. Primjerice, ako radnik ima pravo na 20 dana punog godišnjeg odmora, a radni odnos prestaje mu 1. kolovoza 2016., pripada mu, u slučaju da nije koristio niti jedan dan godišnjeg odmora iz 2016., pravo na naknadu za 12 dana neiskorištenog godišnjeg odmora za 2016. godinu (20 dana punog godišnjeg odmora : 12 mjeseci = 1,66 x 7 mjeseci rada = 11,62 - koji broj se zaokružuje na 12 dana godišnjeg odmora).

Obračun naknade za neiskorišteni godišnji odmor bio bi sljedeći: osnovica za obračun naknade (primjerice) iznosi 5.000 kn (radi se o tromjesečnom prosjeku plaće u bruto iznosu prije prestanka radnog odnosa), taj iznos podijelimo s brojem radnih sati u tri mjeseca prije prestanka radnog odnosa (svibanj 2016. = 176 radnih sati, lipanj 2016. = 176 radnih sati i srpanj 2016. = 168 radnih sati), dakle, 5.000 : 173,33 = 28,84 x 96 (broj radnih sati za 12 dana) = 2.768,64 kn.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor može se isplatiti prije isplate plaće za posljednji mjesec radnog odnosa, zajedno s posljednjom plaćom ili nakon isplate posljednje plaće.

Naknada za neiskorišteni godišnji odmor predstavlja primitak radnika prema kojem porez na dohodak treba obračunati kao na dohodak od nesamostalnog rada, odnosno bruto plaću za redovan rad. Dakle, moraju se obračunati sve propisane obveze – doprinosi iz i na naknadu, porez i prirez. Pri obračunu predujma poreza osobni odbitak neće se moći iskoristiti budući da je ili već iskorišten pri isplati plaće ili, ako se isplaćuje nakon odlaska radnika iz društva, poslodavac ne posjeduje Obrazac PK. Ako se isplaćuje zajedno s isplatom plaće valja voditi računa o kumulativnom obračunu poreza. O isplaćenoj naknadi te obračunatim i uplaćenim obvezama poslodavci dostavljaju podatke Poreznoj upravi na obrascu JOPPD.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite