Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

6.3.2017

Sudski savjetnici na prekršajnim sudovima

U kontekstu aktualne reorganizacije pravosuđa rijetko se spominje status sudskih savjetnika i viših sudskih savjetnika pa tako i sudskih savjetnika na prekršajnim sudovima. Stoga je intencija ovoga članka ukratko ukazati na egzistiranje i takve skupine sudskih službenika te eventualno inicirati razmatranje njihovog položaja odnosno uloge u nekoj budućoj organizaciji pravosudnog sustava Republike Hrvatske.

Uvodno je potrebno istaći da sudski savjetnici, odnosno viši sudski savjetnici, ulaze u kategoriju državnih službenika, preciznije u kategoriju sudskih službenika, te su sukladno odredbama članka 4. Pravilnika o sudskim službenicima i namještenicima (Narodne novine, broj 55/01, 156/04, 150/05 i 28/13) raspoređeni na radna mjesta I. vrste. Tako je pod točkom 3. i 4. viši sudski savjetnik, odnosno sudski savjetnik u Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske svrstan zajedno s višim sudskim savjetnikom, odnosno sudskim savjetnikom u Upravnom sudu Republike Hrvatske i Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, zatim je pod točkom 6. viši sudski savjetnik u prekršajnom sudu svrstan zajedno s višim sudskim savjetnikom u trgovačkom i općinskom sudu, dok je pod točkom 8. istoga članka sudski savjetnik u prekršajnom sudu svrstan zajedno sa sudskim savjetnikom u trgovačkom i općinskom sudu. Istom odredbom propisano je da su stručni uvjeti za navedena radna mjesta utvrđeni odredbama Zakona o sudovima, uz napomenu da su odredbama Zakona o državnim službenicima regulirana pitanja od značaja za ostvarivanje prava i obveza državnih službenika, pa time i sudskih savjetnika.

Prema Popisu radnih mjesta u državnoj službi kao sastavnom dijelu Uredbe o klasifikaciji radnih mjesta u državnoj službi (Narodne novine, br. 77/07, 13/08 i 81/08), radna mjesta sudskih savjetnika klasificirana su u kategoriju viših državnih službenika, pri čemu je radno mjesto višeg sudskog savjetnika, odnosno sudskog savjetnika u Visokom prekršajnom sudu, klasificirano u potkategoriju viši sudski savjetnik – specijalist, s time da je radno mjesto  sudskog savjetnika klasificirano u 2. razinu navedene potkategorije, dok je radno mjesto višeg sudskog savjetnika (kao i u trgovačkim i općinskim sudovima), odnosno sudskog savjetnika u prekršajnim sudovima (kao i u ostalim sudovima) klasificirano u potkategoriju viši savjetnik, s time da je radno mjesto sudskog savjetnika klasificirano u 2. razinu navedene potkategorije.

Odredbama članka 109. stavka 1. i 2. Zakona o sudovima propisano je da sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava i položen pravosudni ispit, dok viši sudski savjetnik može biti osoba koja ima završen diplomski sveučilišni studij prava, položen pravosudni ispit i koja je radila najmanje dvije godine kao sudski savjetnik, pravosudni dužnosnik, odvjetnik ili javni bilježnik, odnosno osoba koja je radila na drugim pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita najmanje pet godina, što su ujedno i uvjeti za sudskog savjetnika u Vrhovnom sudu Republike Hrvatske, s time da su za višeg sudskog savjetnika u istom sudu propisani posebni uvjeti.

Pored toga, odredbama Zakon o sudovima određeno je da sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike, te u odredbama članka 110. propisuje ovlasti sudskih savjetnika, odnosno viših sudskih savjetnika, pa tako određuje da sudski savjetnici i viši sudski savjetnici sudjeluju u suđenju i ovlašteni su samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice.

U odnosu na sudske savjetnike u prekršajnim sudovima, bitno je naglasiti da su sudski savjetnici, odnosno viši sudski savjetnici ovlašteni na provođenje postupka i predlaganje nacrta odluka, bez iznimke, u svim prekršajnim postupcima, dakle bez ograničenja glede vrste prekršaja ili zapriječene kazne, uz napomenu da su u parničnim postupcima, zatim u trgovačkim sporovima, u upravnim sporovima i izvanparničnim postupcima propisana ograničenja u odnosu na ovlasti sudskih savjetnika, odnosno viših sudskih savjetnika. Na temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik i viši sudski savjetnik podnosi sucu, kojeg na to ovlasti predsjednik suda, nacrt na temelju kojeg sudac donosi odluku, a po ovlaštenju suca sudski savjetnik, odnosno viši sudski savjetnik objavljuje tako donesenu odluku. Međutim, ako sudac ne prihvati nacrt koji mu je podnio sudski savjetnik ili viši sudski savjetnik, sam će provesti postupak.

U odnosu na drugostupanjski postupak odredba članka 109. stavka 6. Zakona o sudovima propisuje da u drugostupanjskom postupku, a i u postupku po izvanrednim pravnim lijekovima, sudski savjetnici i viši sudski savjetnici izvještavaju o stanju spisa i pripremaju nacrt odluka.

Možemo istaknuti da Prekršajni zakon (Narodne novine, broj 107/07, 39/13, 157/13 i 110/15), kao temeljni propis prekršajnog prava, tek na dva mjesta spominje sudskog savjetnika, i to u članku 119. stavku 3. koji određuje način sačinjavanja zapisnika i pritom predviđa iznimku ako zapisnik piše sudski savjetnik (primjerice zapisnik iz članka 201. stavak 6. toga Zakona), te u članku 195. stavku 1. točki 1., kada kao apsolutno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka propisuje ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao u vođenju postupka odnosno na glavnoj raspravi, pri tome propisujuću kao iznimku ako je raspravu ili postupak sukladno zakonu vodio sudski savjetnik, s tim da ista odredba, valjda uslijed nomotehničke nespretnosti, koristi termin „sudački savjetnik“.

Vezano uz to možemo napomenuti da su se u sudskoj praksi događali slučajevi u kojima je žalitelj u svojoj žalbi upirao na bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka navodeći u konkretnom predmetu da „potpisana sutkinja“ nije bila prisutna njegovom saslušanju, čime je u suštini doveo u pitanje sudjelovanje u izricanju presude suca koji nije sudjelovao u vođenju postupka. Takav žalbeni prigovor drugostupanjski sud ocijenio je neosnovanim, obrazlažući takav zaključak time da su sukladno odredbama tada važećeg Zakona o sudovima sudski savjetnici ovlašteni samostalno provoditi prekršajne postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice, te na temelju tako provedenog postupka podnose sucu pisani prijedlog na temelju kojeg sudac donosi odluku, pa budući da je, dakle, u konkretnom predmetu postupak sukladno relevantnom zakonu vodila sudska savjetnica, ostvaren je uvjet za iznimku od pravila da u izricanju presude mora sudjelovati sudac koji je sudjelovao u vođenju postupka odnosno na glavnoj raspravi, a što u konačnici otklanja žalbeni navod kojim se indirektno upire na apsolutno bitnu povredu odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona.

Na kraju, u kontekstu razmatranja položaja sudskih savjetnika u prekršajnim sudovima, ne možemo ne spomenuti da sudski savjetnici/viši sudski savjetnici u prekršajnim sudovima, koji su, dakle, sukladno članku 110. stavku 4. točki 7. Zakona o sudovima ovlašteni na provođenje postupka i predlaganja nacrta odluka u svim prekršajnim postupcima, i to bez ograničenja, nominalno manje „koštaju“ državni proračun u odnosu na sudske savjetnike u drugim sudovima istoga stupnja.

Naime, prema odredbama čanka 9. točke d) Uredbe o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u državnoj službi propisani koeficijent složenosti poslova za višeg sudskog savjetnika u prekršajnim sudovima je 1,649, dok je takav koeficijent za višeg sudskog savjetnika u drugim sudovima istog stupnja 1,746, zatim propisani koeficijent složenosti poslova za sudskog savjetnika u prekršajnim sudovima je 1,358, dok je za sudskog savjetnika u drugim sudovima istog stupnja propisani koeficijent 1,455. Budući da plaća ovisi i o propisanom koeficijentu složenosti poslova (osnovica x propisani koeficijent), nedvojbeno proizlazi da sudski savjetnici/viši sudski savjetnici u prekršajnim sudovima nominalno imaju manju plaću u odnosu na sudske savjetnike u drugim sudovima istog stupnja, iako su, kako je to već prethodno navedeno, njihova radna mjesta klasificirana u iste kategorije, odnosno potkategorije radnih mjesta u državnoj službi.

Željko Kudrić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite