Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

7.4.2017

Zaštita od nasilja u obitelji prema Prijedlogu novog zakona

Prijedlogom novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisuje se definicija žrtve nasilja u obitelji, kao i katalog prava žrtava nasilja u obitelji čime se želi ojačati njihova procesnopravna pozicija, omogućiti aktivno sudjelovanje u postupovnim radnjama, te spriječiti njihova traumatizacija i sekundarna viktimizacija u postupku.

Uskoro se očekuje drugo čitanje Prijedloga novog Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kojim se u pravni poredak Republike Hrvatske prenosi Direktiva 2012/29/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o uspostavi minimalnih standarda za prava, potporu i zaštitu žrtava kaznenih djela te o zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2001/220/PUP (SL L 315, 14.11.2012.). Također, uvode se standardi koje propisuje Konvencija Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (tzv. Istanbulska konvencija), koja već u samoj preambuli, kao i u operativnom dijelu, prepoznaje i osuđuje sve oblike nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Istanbulsku konvenciju Republika Hrvatska potpisala je 22. siječnja 2013., ali još je nije ratificirala.

Bitna novost je katalog prava žrtava nasilja propisan člankom 6. Prijedloga zakona. Prava su taksativno navedena kroz 15 točaka u stavku 1. toga članka, dok stavci 2. i 3. propisuju obveze nadležnih tijela da već pri poduzimanju prve radnje obavijeste žrtvu na njoj razumljiv način o svim pravima koja ima sukladno odredbama toga Zakona i Zakona o kaznenom postupku te su se dužna uvjeriti da je žrtva danu obavijest o pravima razumjela. Očekuje se da će propisani katalog prava žrtava nasilja u obitelji ojačati njihovu procesnopravnu poziciju, omogućiti im aktivno sudjelovanje u postupovnim radnjama koje nadležna tijela poduzimaju radi njihove zaštite i sankcioniranja počinitelja te spriječiti njihovu traumatizacija i sekundarnu viktimizacija u postupku. Obveza država članica EU-a da žrtvama obiteljskog nasilja od prvog kontakta s nadležnim tijelima osiguraju niz informacija bez nepotrebne odgode, kako bi im se omogućio pristup pravima, kao i hitnost svih postupovnih radnji, propisana je člankom 4. stavkom 1. Direktive 2012/29/EU.

Obveza osoba koje u svom profesionalnom radu dolaze u kontakt sa žrtvama nasilja u obitelji da prijave policiji ili državnom odvjetništvu počinjenje nasilja u obitelji za koje su saznali u obavljanju svojih poslova (članak 8. važećeg Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji), Prijedlogom novog zakona proširena je na način da će nadležna tijela imati obvezu obavijestiti i nadležni centar za socijalnu skrb o činjenicama i okolnostima koje su doprinijele ili pogodovale počinjenju nasilja u obitelji, radi poduzimanja mjera zaštite prava i dobrobiti djeteta. Sukladno članku 6. stavku 1. točki 6. Prijedloga Zakona, žrtva nasilja u obitelji ima pravo da na njezin zahtjev, bez nepotrebne odgode, bude obaviještena o ukidanju zadržavanja ili bijegu okrivljenika te stavljanju izvan snage odluke o izricanju zaštitnih mjera i ukidanju mjera opreza koje su određene radi njezine zaštite ili otpuštanju osuđenika s izdržavanja kazne zatvora (što je u skladu s člankom 6. stavak  5. i 6. Direktive 2012/29/EU).

Na članak 8. stavak 1. Prijedloga Zakona, kojim se definiraju članovi obitelji, iznesena je primjedba da se njime zadire u materiju Obiteljskog zakona s obzirom na to da bi on trebao propisati koje se osobe smatraju članovima obitelji. Pored navedenoga, mišljenja smo da u stavku 3. istoga članka nisu dovoljno zaštićene žrtve nasilja u obitelji koje žive u izvanbračnoj zajednici u kojoj nije rođeno dijete. Naime, predložena odredba glasi: "Izvanbračni drug je osoba koja živi u izvanbračnoj zajednici koja ima trajniji karakter ili koja traje kraće vrijeme ako je u njoj rođeno zajedničko dijete", pa se postavlja pitanje utvrđivanja trajnijeg karaktera, što je, prema predlagateljevu obrazloženju, zadaća suda. Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina predlaže proširivanje kruga osoba koje se štite, sukladno definiciji obitelji iz Istanbulske konvencije, i na osobe koje ne žive u zajedničkom kućanstvu. To se prije svega odnosi na partnersko nasilje i njegovo sankcioniranje.

Odredbom članka 10. Prijedloga Zakona dana je definicija pojma nasilja u obitelji po uzoru na Kazneni zakon. Tako se nasilje u obitelji pojavljuje u različitim oblicima - kao tjelesno, psihičko, spolno ili ekonomsko nasilje. Za razliku od važećeg zakonskog rješenja, ovim Prijedlogom napušta se nabrajanje pojedinih modaliteta svakog propisanog oblika nasilja budući da, prema obrazloženju navedenog članka Prijedloga, sudska praksa i teorija jasno razlikuju pojedine modalitete u kojima se ispoljava pojedini oblik obiteljskog nasilja.

Također, definicija nasilja u obitelji izmijenjena je u odnosu na važeći Zakon zbog toga što je nužno osigurati da ne bude preklapanja između prekršaja propisanih tim zakonom, s jedne, i kaznenog djela nasilja u obitelji i drugih kaznenih djela počinjenih na štetu bliske osobe propisanih Kaznenim zakonom, s druge strane, a sve kako ne bi došlo do povrede načela ne bis in idem, zbog čega je Republika Hrvatska već bila osuđivana pred Europskim sudom za ljudska prava (npr. Maresti protiv Hrvatske).

Prekršajnopravne sankcije određene su člancima 11. – 19. Prijedloga i uključuju zaštitne mjere, novčanu kaznu, kaznu zatvora i druge prekršajnopravne sankcije propisane Prekršajnim zakonom. Sud može počinitelju nasilja u obitelji, osim zaštitnih mjera propisanih Prekršajnim zakonom, izreći i zaštitnu mjeru obveznog psihosocijalnog tretmana, zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve, udaljenja iz zajedničkog kućanstva te obveznog liječenja od ovisnosti. Budući da je kod nasilja u obitelji prioritet zaštiti žrtvu od nasilničkog ponašanja, Odbori Sabora uputili su zahtjev da se u članak 12. Konačnog prijedloga Zakona uvrsti odredba da žalba ne odgađa izvršenje zaštitnih mjera, osobito kada je riječ o zabrani približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji te udaljenja iz zajedničkog kućanstva, a koje bi mjere odmah stupile na snagu.

Prijedlogom je propisano i osnivanje Povjerenstva za praćenje i unaprjeđenje rada tijela kaznenog i prekršajnog postupka te izvršavanja sankcija vezanih za zaštitu od nasilja u obitelji koje će se osnovati pri Ministarstvu pravosuđa. Povjerenstvo će imati zadaću na temelju prikupljenih izvješća nadležnih tijela i drugih potrebnih podataka izrađivati godišnje izvješće o primjeni predmetnog zakona te podnošenje izvješća Ministarstvu pravosuđa.

Željko Čižmek, mag. act. soc.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite