Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

5.5.2017

Porezni nadzor

Porezni nadzor je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu se provodi postupak provjere i utvrđivanja činjenica bitnih za oporezivanje (članak 115. stavak 1. Općeg poreznog zakona). U članku se daje opis postupka i razloga poreznog nadzora kao državnog mehanizma kontrole plaćanja poreza kako bi se izbjegla porezna evazija. Najvažnija zadaća poreznog nadzora je utvrditi pravo činjenično stanje bitno za oporezivanje tj. rješavanje porezne stvari.

Sudionici u poreznom nadzoru

Sudionici poreznog nadzora su Porezna uprava i porezni obveznici, a porezni nadzor u RH provode porezni revizori, inspektori i ovlašteni državni službenici (članak 116. stavak 1. Općeg poreznog zakona). Porezni obveznik dužan je sudjelovati u procesu utvrđivanja činjeničnog stanja bitnog za oporezivanje na način da daje informacije i obavijesti, predočava poslovnu dokumentaciju, evidencije i druge isprave (članak 122. Općeg poreznog zakona). U postupku poreznog nadzora poreznog obveznika može zastupati punomoćnik, porezni savjetnik, zakonski zastupnik i zastupnik po službenoj dužnosti, a može imati i pomagača u smislu stručne osobe koja nastupa uz nazočnost obveznika i pomaže mu savjetima.

Predmet poreznog nadzora

Opći porezni zakon člankom 118. obuhvaća tri moguća predmeta poreznog nadzora: provjeru jedne ili više vrsta poreza; provjeru činjenica koje nisu u vezi s djelatnosti kod poduzetnika fizičkih osoba; provjeru odnosa bitnih za oporezivanje između člana društva i samog društva.

Oblici poreznog nadzora

Porezna uprava provodi nadzor provjerom, neizravnim nadzorom i poreznim nadzorom. Postupak provjere provode službenici u ispostavama radi utvrđivanja određene činjenice bitne za oporezivanje. Neizravni nadzor je postupak provjere uz kontrolu prikupljenih podataka i dokumentacije dostavljene od poreznog obveznika i drugih osoba. Kod poreznog nadzora ovlašteni službenici neposredno kod poreznih obveznika i drugih osoba utvrđuju činjenice bitne za oporezivanje.

Tijek poreznog nadzora

Postupak poreznog nadzora traje nekoliko dana pa do više mjeseci, ovisno o veličini poreznog obveznika, vrsti i broju poreza koji su pod nadzorom, razdoblju oporezivanja koji je predmet poreznog nadzora kao i suradnji poreznog obveznika. S obzirom na te okolnosti, porezni inspektor koji vodi postupak određuje rokove u okviru zakonskih rokova, ali ih može postaviti i po slobodnoj procjeni.

Porezni nadzor započinje dostavom obavijesti o poreznom nadzoru poreznom obvezniku. U članku 120. Općeg poreznog zakona propisano je da se iznimno ne mora dostaviti navedena obavijest kada službena osoba smatra da bi se dostavom obavijesti ugrozila svrha poreznog nadzora. Osim osnovnih informacija (članak 120. stavak 3. Općeg poreznog zakona), obavijest jasno mora sadržavati što je predmet poreznog nadzora, koje je porezno razdoblje predmet nadzora, pravni i činjenični temelj, te koje su eventualne druge radnje koje će se provesti, ako se ukaže potreba.

Porezni obveznik ima pravo biti informiran o ishodu poreznog nadzora prije sastavljanja zapisnika. Zaključni razgovor može se i ne mora obaviti. Neće se obaviti ako je pri nadzoru utvrđeno da je u poslovanju sve u redu ili ako obveznik izbjegava razgovor, a obavit će se prije sastavljanja zapisnika o poreznom nadzoru ako je potrebno raspraviti određene sporne činjenice i okolnosti (članak 125. Općeg poreznog zakona).

Po obavljenom poreznom nadzoru porezno tijelo sastavlja zapisnik, na koji porezni obveznik ima pravo podnošenja prigovora i to u roku koji ne može biti kraći od pet, niti dulji od dvadeset dana, računajući od dana primitka zapisnika. Ako su u prigovoru iznesene nove činjenice i materijalni dokazi zbog kojih bi trebalo promijeniti činjenično stanje utvrđeno u zapisniku ili izmijeniti prijašnje pravne ocjene, porezno tijelo sastavit će dopunski zapisnik na koji se ne može podnijeti prigovor (članak 126. Općeg poreznog zakona).

Ako su utvrđene nezakonitosti glede obračunavanja, evidentiranja, prijavljivanja i plaćanja poreza, donosi se porezno rješenje, najkasnije u roku od šezdeset dana od dana uručenja zapisnika ili dopunskog zapisnika o poreznom nadzoru. Porezni obveznik ima pravo podnošenja žalbe na rješenje nadležnom drugostupanjskom tijelu (Ministarstvo financija, Samostalni sektor za drugostupanjski upravni postupak) u roku od trideset dana od dana primitka rješenja, a žalba odgađa izvršenje pobijanog poreznog akta do donošenja konačnog rješenja o žalbi.

Kako bi se izbjeglo neplaćanje poreza jedna od mjera je porezni nadzor koji ima zadaću praćenja dokumentacije i redovnog plaćanja poreza na temelju dokumentacije kojom se potvrđuje poslovanje poduzeća.

Ana Paštrović, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite