Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

2.6.2017

Povreda prava na pravično suđenje – primjena odredbi o oslobađanju od plaćanja poreza na promet nekretnina na izvanbračne drugove

U konkretnoj pravnoj stvari, porezna tijela i upravni sudovi nisu normativni sadržaj članka 13. točke 1. Zakona o prometu na porez nekretnina povezali s mjerodavnim člancima Obiteljskog zakona, odnosno nisu ispitali utječe li združeni utjecaj navedenih zakona na prava podnositeljice ustavne tužbe. Njihovo tumačenje prema kojem izvanbračni drugovi ne spadaju u krug osoba oslobođenih od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina i takva primjena mjerodavnog prava - predstavljaju pretjerani formalizam.

Ustavni sud RH, Odlukom broj U-III/6045/2016 od 20. travnja 2017., usvojio je ustavnu tužbu i ukinuo presudu Visokog upravnog suda Republike Hrvatske broj: Usž-1800/16-2 od 31. kolovoza 2016. (drugostupanjska presuda), presudu Upravnog suda u Rijeci broj: Usl-1188/15-7 od 8. ožujka 2016. (prvostupanjska presuda), rješenje Ministarstva financija, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak klasa: UP/II-410-20/12-01/2933, ur.broj: 513-04/15-2 od 22. svibnja 2015. i porezno rješenje Ministarstva financija - Porezne uprave, Područnog ureda Pazin, Ispostave Umag klasa: UP/I-410-20/2011-001/00393, ur.broj: 513-007-18-07/2012-0009 od 21. svibnja 2012. Predmet je vraćen Ministarstvu financija - Poreznoj upravi, Područnom uredu Pazin, Ispostavi Umag na ponovni postupak.

Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba podnositeljice (tužiteljice u upravnom sporu) i potvrđena je prvostupanjska presuda. Prvostupanjskom presudom odbijena je tužba podnositeljice podnesena radi poništenja drugostupanjskog rješenja. Drugostupanjskim rješenjem odbijena je žalba podnositeljice (stranke u upravnom postupku) podnesena protiv poreznog rješenja. Poreznim rješenjem je podnositeljici (poreznoj obveznici) utvrđena osnovica poreza na promet nekretnina u iznosu od 980.088,00 kn, te joj je naloženo platiti, na tu osnovicu, porez na promet nekretnina po stopi od 5%, odnosno 49.004,40 kn.

Podnositeljica u ustavnoj tužbi navodi da su joj osporenim odlukama povrijeđena sljedeća ljudska prava i temeljne slobode zajamčene Ustavom Republike Hrvatske: pravo na žalbu (članak 18. stavak 1. Ustava), pravo na pravično suđenje (članak 29. stavak 1. Ustava) i pravo vlasništva (članak 48. stavak 1. Ustava).

U ustavnoj tužbi podnositeljica je istaknula da su ona i njezin izvanbračni drug u vrijeme trajanja izvanbračne zajednice izvršili diobu imovine stečene u izvanbračnoj zajednici (sklopili su ugovor o diobi bračne stečevine), te je po podnijetoj poreznoj prijavi podnositeljici ustavne tužbe utvrđena obveza plaćanja poreza na promet nekretnina.

Nadalje podnositeljica navodi da cijeneći sadržaj odredbe članka 13. Zakona o porezu na promet nekretnina proizlazi da ta odredba nije u suglasju s odredbama Obiteljskog zakona kojima se izjednačuje izvanbračna zajednica s bračnom zajednicom. Prema presudama drugostupanjskog i prvostupanjskog suda, proizlazi da je Zakon o porezu na promet nekretnina lex specialis u odnosu na Obiteljski zakon, što podnositeljica ustavne tužbe ne osporava, međutim, odredbe Zakona o porezu na promet nekretnina morale bi biti usklađene s odredbama Obiteljskog zakona, jer u protivnom dolazi do odstupanja od vladavine prava, te se time diskriminira izvanbračni u odnosu na bračnog partnera, iako ih Obiteljski zakon izjednačava. Budući da je pristup Visokog upravnog suda i Upravnog suda u Rijeci formalistički, njime je na štetu podnositeljice ustavne tužbe povrijeđeno pravo na pravično suđenje iz članka 29. stavak 1., te pravo na djelotvoran pravni lijek iz članka 18. stavak 1. Ustava. Nadalje, budući da se podnositeljicu obvezuje na plaćanje poreza na promet nekretnina koje je stekla svojim radom i sredstvima za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice, proizlazi da joj je povrijeđeno i pravo kojim se jamči pravo vlasništva iz članka 48. stavak 1. Ustava, a sve to iz razloga jer formalistički pristup tumačenju Zakona o porezu na promet nekretnina dovodi do diskriminirajućeg položaja izvanbračnog druga u odnosu na bračnog druga, što je protivno Obiteljskom zakonu u kojem se bračni i izvanbračni drugovi izjednačavaju.

Člankom 3., člankom 248., člankom 249. stavkom 1., člankom 255. stavkom 1. i člankom 258. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11 i 25/13) bilo je propisano da se odredbe toga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine. Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili. Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućoj imovini. Izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. ovoga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

Člankom 13. točkom 1. Zakona o porezu na promet nekretnina (Narodne novine broj 69/97, 26/00, 127/00, 153/02, 22/11 i 143/14) bilo je propisano: „Porez na promet nekretnina pri nasljeđivanju, darovanju i drugom stjecanju nekretnina bez naknade ne plaćaju:
1. bračni drug, potomci i preci te posvojenici i posvojitelji koji su u odnosu na umrlog ili darovatelja,(…)"

Ustavni sud u svojoj ocjeni ovog predmeta ističe da je odluci broj: U-III-5989/2013 od 9. veljače 2016. (Narodne novine broj 25/16) u točkama 45. i 46. iznio sljedeća pravna stajališta:

"45. Ustavni sud već godinama uporno ponavlja da su nadležna tijela, uključujući sudove, dužni tumačiti i primjenjivati mjerodavno pravo, uvijek i bez izuzetka, u svjetlu osobitih okolnosti svakog konkretnog slučaja.

Ako je u nekom konkretnom slučaju mjerodavan jedan zakon, ali združeni učinci tog i nekog drugog ili više drugih zakona izravno utječu na zakonska prava ili obveze stranaka, onda su nadležna tijela, uključujući sudove, bez iznimke dužni tumačiti sve te mjerodavne propise u njihovoj ukupnosti, polazeći od združenih učinaka koje oni proizvode za stranku u svjetlu osobitih okolnosti samog slučaja, stalno imajući na umu da njihove odluke ne smiju dovoditi do nerazumnog i objektivno neopravdanog ishoda za samu stranku, a ponajmanje kršiti njihova ustavna prava ili objektivne vrijednosti hrvatskog ustavnog poretka.

46. Ustavni sud podsjeća: pravna sigurnost - zajedno s načelom supremacije prava - podrazumijeva da je pravo stvoreno kako bi se primjenjivalo u praksi na konkretne životne situacije. Iako je apstraktno vrednovanje samog zakonodavstva važno za ostvarenje načela vladavine prava ..., kategoričnost objektivnog prava nikako ne znači da se pravna pravila smiju primjenjivati na konkretne životne situacije toliko nefleksibilno, mehanički i slijepo da postaje nemoguće uvažavati imperative razumnosti i pravičnosti. U svakom takvom slučaju uvijek će biti riječ o pretjeranom formalizmu protivnom Ustavu. (...)"

Ustavni sud napominje da se u hrvatskom pravnom sustavu normativni sadržaj (novih) propisa koji uređuju porezni sustav razvijao u smjeru eksplicitnog izjednačavanja položaja izvanbračne s bračnom zajednicom.

Tako je člankom 15. Općeg poreznog zakona (Narodne novine broj 115/16) propisano da se odredbe toga Zakona i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju i na izvanbračnog druga, životnog partnera i neformalnog životnog partnera. Postojanje toga statusa utvrđuju nadležna tijela prema odredbama posebnih propisa.

Imajući u vidu i normativni sadržaj novih propisa, Ustavni sud je u odluci broj: U-III-3034/2012 od 21. veljače 2017., točke 16. i 18., zauzeo sljedeća pravna stajališta:

"16. Polazeći od toga da su u zakonodavnom poretku Republike Hrvatske nastupile bitne promjene u pristupu izvanbračnoj zajednici u smislu izjednačavanja položaja osoba s obzirom na njihov bračni odnosno izvanbračni status, a postoje i načelna pravna stajališta Ustavnog suda o članku 61. Ustava, Ustavni sud ne može više prihvaćati administrativnu i sudsku praksu uskog i mehaničkog tumačenja pojma 'bračni drug' u primjeni ZoPPN/97. Ustavni sud ne nalazi ni jedno objektivno i razumno opravdanje za različitost postupanja prema podnositelju, kao izvanbračnom drugu, prilikom primjene odredbi o oslobađanju od plaćanja poreza na promet nekretnina.

Ustavni sud posebno ističe da je zakonodavnim promjenama u 'poreznoj oblasti', konkretno člankom 15. OPZ-a/16 (v. točku 11. obrazloženja ove odluke), propisano da se odredbe OPZ-a/16 i drugih poreznih propisa koje se primjenjuju na bračnog druga primjenjuju, između ostalih, i na izvanbračnog druga. Iako se taj zakon ne primjenjuje na slučaj podnositelja, budući da se u postupku oporezivanja primjenjuju propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka činjenica na kojima se temelji oporezivanje (v. čl. 5. ZoPPN/16 citiran u točki 10. obrazloženja ove odluke), ipak ukazuje na činjenicu da su upravna tijela i Visoki upravni sud zanemarili mjerodavne politike i načela domaćeg pravnog sustava. (...)

18. U tim okvirima, Ustavni sud primjećuje da u konkretnom slučaju nadležna upravna tijela ni Visoki upravni sud nisu ni pokušali sagledati učinke svoga tumačenja odnosno primjene prava na podnositeljev slučaj u svjetlu ustavne i konvencijske zabrane diskriminacije odnosno u svjetlu dotadašnjeg razvoja zakonodavnog poretka u Republici Hrvatskoj u smjeru otklanjanja razlika između bračnih i izvanbračnih drugova kad je riječ o imovinskim pravima i o nasljeđivanju imovine. (...)

Ustavni sud utvrđuje da je u okolnostima konkretnog slučaja, uskim i mehaničkim tumačenjem pojma 'bračni drug' u primjeni ZoPPN/97 od strane Visokog upravnog suda i upravnih tijela, došlo do povrede članka 14. u vezi s člankom 48. stavkom 1. Ustava."

U konkretnoj pravnoj stvari, tijekom postupaka koji su prethodili ustavnosudskom, za upravna tijela i upravne sudove nisu bile sporne tvrdnje podnositeljice prema kojima je ona s A. H., s kojim ima troje zajedničke djece, u izvanbračnoj zajednici od 22. srpnja 1989. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice zajedno su stekli određenu imovinu, a Ugovorom od 14. ožujka 2011. uredili su svoje odnose na zajednički stečenoj imovini, te nije riječ ni o kakvom darovanju ili o nekom drugom obliku prijenosa imovine A. H. na podnositeljicu, već je riječ o imovini koju je svojim radom i sredstvima podnositeljica stjecala za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice.

Ustavni sud navodi da porezna tijela i upravni sudovi, u konkretnoj pravnoj stvari, nisu normativni sadržaj članka 13. točke 1. Zakona o prometu na porez nekretnina povezali s mjerodavnim člancima Obiteljskog zakona, odnosno nisu ispitali utječe li združeni utjecaj navedenih zakona na prava podnositeljice, s obzirom na osobite okolnosti konkretnog slučaja.

Podnositeljičine prigovore, istaknute u tom smislu, oni su odbili ističući da člankom 13. točkom 1. Zakona o porezu na promet nekretnina nije izričito propisano da izvanbračni drugovi spadaju u krug osoba oslobođenih od obveze plaćanja poreza na promet nekretnina. Ustavni sud smatra da su na taj način porezna tijela i upravni sudovi usko i mehanički tumačili i primijenili pojam "bračnog druga" propisan člankom 13. točkom 1. Zakona o porezu na promet nekretnina. S obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja, takvo tumačenje i primjena mjerodavnog prava predstavlja pretjerani formalizam.

Stoga, Ustavni sud utvrđuje da je osporenim odlukama podnositeljici povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno člankom 29. stavkom 1. u vezi s pravom vlasništva, u njegovom procesnom aspektu, zajamčenim člankom 48. stavkom 1. Ustava.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite