Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

16.8.2017

Izbor članova i konstituiranje predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Predstavnička tijela su tijela u koja građani biraju svoje predstavnike na slobodnim i neposrednim izborima, tajnim glasovanjem, temeljem općeg i jednakog biračkog prava. Postupak provođenja izbora je strogo formalan postupak u kojem se treba pridržavati svih zakonskih odredbi.

Izbor članova predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (u nastavku: ZLP(R)S) tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave dijeli na:
1. predstavnička tijela i
2. izvršna tijela.

Pravo birati članove u predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju svi hrvatski državljani s navršenih 18 godina života koji imaju prebivalište na području jedinice za čija se tijela izbori provode (članak 2. Zakona o lokalnim izborima). Sukladno članku 3. Zakona o lokalnim izborima, za člana predstavničkog tijela ima pravo biti biran birač koji danom stupanja na snagu odluke o raspisivanju izbora ima prijavljeno prebivalište na području jedinice za čije se predstavničko tijelo izbori provode.

Također, sukladno članku 2. Zakona o pravu državljana drugih država članica Europske unije u izborima za predstavnička tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, državljani druge države članice Europske unije, koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u jedinici u kojoj se provode izbori, imaju pravo birati članove predstavničkog tijela te jedinice i kandidirati se za člana predstavničkog tijela te jedinice.

Predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave su općinska i gradska vijeća, a jedinica područne (regionalne) samouprave županijske skupštine (članak 27. ZLP(R)S), dok je u Gradu Zagrebu kao jedinici lokalne samouprave koja ima i položaj jedinice područne (regionalne) samouprave predstavničko tijelo Gradska skupština Grada Zagreba (članak 5. Zakona o Gradu Zagrebu).

Broj članova predstavničkih tijela u pravilu je neparan i određuje se prema broju stanovnika, kako slijedi (članak 28. ZLP(R)S):

- jedinice do 500 stanovnika, imaju 7 članova,
- jedinice s više od 500 do 1.000 stanovnika, imaju 9 članova,
- jedinice s više od 1.000 do 2.500 stanovnika, imaju 11 članova,
- jedinice s više od 2.500 do 5.000 stanovnika, imaju 13 članova,
- jedinice s više od 5.000 do 10.000 stanovnika, imaju 15 članova,
- jedinice s više od 10.000 do 20.000 stanovnika, imaju 17 članova,
- jedinice s više od 20.000 do 35 000 stanovnika, imaju 21 člana,
- jedinice s više od 35.000 do 60.000 stanovnika:
- ako se radi o županiji, imaju 31 člana,
- ako se radi o gradu, imaju 25 članova,
- jedinice s više od 60.000 do 100.000 stanovnika:
- ako se radi o županiji, imaju 35 članova,
- ako se radi o gradu, imaju 31 člana,
- jedinice s više od 100.000 do 200.000 stanovnika:
- ako se radi o županiji, imaju 41 člana,
- ako se radi o gradu, imaju 35 članova,
- jedinice s više od 200.000 do 300.000 stanovnika, imaju 45 članova,
- jedinice s više od 300.000 stanovnika, imaju 51 člana.

Međutim, broj članova predstavničkog tijela može biti paran ako bi dvije ili više lista dobile jednak broj glasova, zbog čega se ne bi moglo utvrditi koja bi lista dobila mjesto u predstavničkom tijelu, te će svakoj od tih lista pripasti mjesto u predstavničkom tijelu (članak 84. st. 4. i st. 5. Zakona o lokalnim izborima).

Članovi predstavničkog tijela biraju se razmjernim izbornim sustavom. U Republici Hrvatskoj primjenjuje se D'Hondtova metoda (proporcionalnost D'Hondtove metode i izborni sustav u Hrvatskoj, Poucak br. 63, 2015.) podjele mandata uz uvjet propisan člankom 84. stavak 1. Zakona o lokalnim izborima kojim je određeno da pravo sudjelovanja u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača. Način raspodjele mjesta u predstavničkom tijelu propisan je Zakonom o lokalnim izborima i to člankom 84. stavak 2. koji glasi: „Broj članova predstavničkog tijela jedinice koji će biti izabran sa svake kandidacijske liste utvrđuje se na način da se ukupan broj važećih glasova koje je dobila svaka lista dijeli s brojevima od jedan do, zaključno, broja koliko se članova predstavničkog tijela jedinice bira, pri čemu se uvažavaju i decimalni ostaci. Od svih tako dobivenih rezultata, mjesta u predstavničkom tijelu osvajaju one liste na kojima se iskaže onoliko brojčano najvećih rezultata uključujući decimalne ostatke koliko se članova predstavničkog tijela bira. Svaka od tih lista dobiva onoliki broj mjesta u predstavničkom tijelu koliko je postigla pojedinačnih rezultata među onoliko brojčano najvećih rezultata koliko se članova predstavničkog tijela bira.“, te člankom 85., koji glasi: „Sa svake kandidacijske liste izabrani su kandidati od rednog broja 1 pa do rednog broja koliko je određena lista dobila mjesta u predstavničkom tijelu jedinice.“.

Treba istaći da se prelaskom izbornog praga od 5% ne osigurava mjesto u predstavničkom tijelu, nego se samo ostvaruje pravo sudjelovanja u diobi mjesta.

Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske broj: U-VIIA-2972/2013 od 24. svibnja 2013.:„Ustavni sud ocjenjuje pravilnim stajalište izraženo u osporenom rješenju nadležnog ŽIP-a. Naime, pravo na sudjelovanje u diobi mjesta u predstavničkom tijelu jedinice imaju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% važećih glasova birača, no to još ne znači da je prelaskom izbornog praga "osigurano" mjesto u predstavničkom tijelu. Zakonski izborni prag predstavlja najmanju razinu potpore birača, odnosno najmanji broj važećih glasova birača što ga kandidacijske liste moraju dobiti na izborima da bi ostvarile pretpostavke za sudjelovanje u konačnom postupku raspodjele mandata, koji se, nakon utvrđivanja broja važećih glasova za svaku listu koja je prešla izborni prag, provodi primjenom D’Hondtove metode preračunavanja glasova u mandate.“

Član predstavničkog tijela izabran na redovnim izborima (održavaju se treće nedjelje u svibnju svake četvrte godine) bira se na mandat od četiri godine, dok u slučaju prijevremenih izbora mandat člana traje do isteka tekućeg mandata predstavničkog tijela izabranog na redovnim izborima (članak 29. ZLP(R)S).

Konstituiranje predstavničkih tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

Prava i dužnosti članova predstavničkih tijela započinju danom konstituiranja predstavničkog tijela (članak 75. st. 2. Zakona o lokanim izborima), dok je sukladno članku 87. stavak 5. predstavničko tijelo konstituirano izborom predsjednika predstavničkog tijela. Međutim, status vijećnika u predstavničkom tijelu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave stječe se trenutkom objave službenih rezultata izbora od strane nadležnog izbornog povjerenstva. Konstituiranje predstavničkog tijela tek je pretpostavka za njegovo djelovanje, te nije vezano uz stjecanje statusa izabranog člana predstavničkog tijela, a to proizlazi i iz odredbe članka 32. ZLP(R)S kojom se predstavničko tijelo smatra konstituiranim izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela. Dakle, preduvjet da bi izabrani članovi predstavničkog tijela mogli konzumirati svoja prava i dužnosti je dati im prije svega mogućnost da glasovanjem izaberu predsjednika predstavničkog tijela.

Način rada predstavničkih tijela propisan je poslovnikom, u skladu sa zakonom i Statutom. Predstavničko tijelo svoj rad obavlja na sjednicama predstavničkog tijela. Prva konstituirajuća sjednica mora se sazvati u roku od 30 dana od dana objave konačnih rezultata izbora. Konstituirajuće sjednice predstavničkih tijela po ovlaštenju Vlade Republike Hrvatske saziva čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave (ministar uprave) ili osoba koju on ovlasti, međutim, u praksi najčešće konstituirajuće sjednice po Odluci ministra uprave sazivaju predstojnici ureda državne uprave u županijama ili službenik ureda državne uprave u županiji po daljnjem ovlaštenju predstojnika ureda državne uprave. Ovlašteni sazivač saziva sjednicu pisanom dostavom poziva za konstituirajuću sjednicu. Poziv kojim se saziva konstituirajuća sjednica sadrži: pravnu osnovu sazivanja (a to je čl. 87. st. 1. Zakona o lokalnim izborima), naznaku Odluke ministra Ministarstva uprave RH (klasa, ur.broj i datum njezina donošenja) - ako je ministar uprave svoju ovlast prenio na drugu osobu, datum, sat i mjesto održavanja sjednice, te dnevni red koji sadrži: Izbor predsjednika i članova Mandatnog povjerenstva, Izvješće Mandatnog povjerenstva uz naznaku da se potom obavlja svečana prisega članova predstavničkog tijela, Izbor predsjednika i članova Povjerenstva za izbor i imenovanja, te Izbor predsjednika i potpredsjednika predstavničkog tijela. Umjesto termina Povjerenstvo, koriste se još i Odbor ili Komisija, ovisno kako je propisano poslovnikom, odnosno Statutom predstavničkog tijela.

Konstituirajuću sjednicu otvara ovlašteni sazivač koji ima svojstvo voditelja konstituirajuće sjednice do utvrđivanja prvog izabranog člana s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova i koji će predsjedavati sjednicom. Naime, člankom 87. stavak 4. Zakona o lokalnim izborima propisano je da konstituirajućoj sjednici predstavničkog tijela do izbora predsjednika predsjeda prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najviše glasova. Ako je više lista dobilo isti najveći broj glasova, konstituirajućoj sjednici predsjedat će prvi izabrani kandidat s liste koja je imala manji redni broj na glasačkom listiću.

Nakon što prvi izabrani član s kandidacijske liste koja je dobila najveći broj glasova preuzme predsjedanje sjednicom do izbora predsjednika vijeća, prelazi se na rad prema utvrđenom dnevnom redu.

Predstavničko tijelo konstituirano je izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazočna većina članova predstavničkog tijela (članak 32. ZLP(R)S).

Ako se predstavničko tijelo ne konstituira na prvoj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u roku od 30 dana od dana kada je prethodna sjednica trebala biti održana. Ako se predstavničko tijelo ne konstituira ni na toj sjednici, ovlašteni sazivač sazvat će novu konstituirajuću sjednicu u nastavnom roku od 30 dana. Međutim, ako se predstavničko tijelo ne uspije konstituirati niti u naprijed navedenim rokovima, raspisat će se novi izbori (članak 87. st. 4. i st. 6. Zakona o lokalnim izborima).

Mirta Brkić – Gverieri, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite