Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

25.8.2017

Novo uređenje sezonskog rada prema Zakonu o strancima

Izmjene i dopune Zakona o strancima koje su na snazi od 22. srpnja 2017. donose nekoliko novina, a jedna od njih odnosi se na definiranje pojma sezonskog radnika u skladu s Direktivom 2014/36/EU, definiranje uvjeta za izdavanje dozvole za boravak i sezonski rad, razloge prestanka važenja i poništavanja dozvole za boravak i sezonski rad, te prava koja imaju sezonski radnici.

Sezonski radnik je državljanin treće zemlje koji zadržava svoje prebivalište u trećoj zemlji, te zakonito i privremeno boravi u Republici Hrvatskoj kako bi obavljao posao koji ovisi o izmjeni godišnjih doba u okviru jednog ili više ugovora o radu na određeno vrijeme koje je izravno sklopio s poslodavcem s poslovnim nastanom u Republici Hrvatskoj.

Sezonski radnik može raditi na temelju:
- dozvole za boravak i rad, odnosno sezonski rad do 90 dana ili
- dozvole za boravak i rad, odnosno sezonski rad do šest mjeseci.

Dozvola za boravak i sezonski rad može se odobriti sezonskom radniku ako:
- ima valjanu stranu putnu ispravu za vrijeme važenja dozvole za boravak i rad
- ima valjani ugovor o radu odnosno pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu ili obvezujuću ponudu poslodavca za posao u kojoj je naveden obvezni sadržaj ugovora o radu
- ima zdravstveno osiguranje
- ima osiguran primjeren smještaj
- ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost i javno zdravlje
- nema zabranu ulaska i boravka u EGP-u odnosno u Republici Hrvatskoj.

Sezonski radnik kojem je najmanje jednom tijekom prethodnih pet godina izdana dozvola za boravak i sezonski rad i koji nije postupao suprotno zakonskim odredbama koje se odnose na sezonske radnike, ne mora ispunjavati uvjet vezan za zdravstveno osiguranje za odobrenje dozvole za boravak i sezonski rad.

Zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i sezonski rad odbit će se:

- ako je priložena dokumentacija prijevarno stečena, prepravljena ili krivotvorena

- ako se utvrdi da će sezonski radnik postati teret za sustav socijalne skrbi, predstavljati rizik u pogledu nezakonitog useljavanja ili da ne namjerava napustiti RH najkasnije na dan prestanka važenja dozvole.

Pod osiguranim primjerenim smještajem za odobrenje dozvole za boravak i sezonski rad smatra se smještaj koji sezonskom radniku osigurava primjeren životni standard tijekom cjelokupnog boravka.

U slučaju kada je poslodavac osigurao smještaj ili je on posrednik u osiguravanju smještaja:

- od sezonskog radnika može se zahtijevati plaćanje najamnine čiji iznos nije previsok u usporedbi s njegovim neto primicima od rada i u usporedbi s kvalitetom smještaja. Takva se najamnina ne smije automatski odbijati od plaće sezonskog radnika.

- poslodavac dostavlja sezonskom radniku ugovor o najmu ili istovrijedan dokument u kojemu su jasno navedeni uvjeti najma za smještaj

- poslodavac osigurava da smještaj zadovoljava opće zdravstvene i sigurnosne norme koje su na snazi u RH.

O svakoj promjeni smještaja sezonski radnik i poslodavac obavještavaju policijsku upravu, odnosno policijsku postaju u roku od osam dana od dana promjene.

 Zahtjev za odobrenje dozvole za boravak i sezonski rad može se odbiti:

- ako sezonski radnik nije poštovao obveze iz prethodne dozvole za boravak i sezonski rad

- ako je poslodavac u razdoblju 12 mjeseci koji izravno prethode datumu podnošenja zahtjeva za dozvole za boravak i sezonski rad, ukinuo radno mjesto na puno radno vrijeme kako bi oslobodio radno mjesto koje želi popuniti sezonskim radnikom.

Sezonski radnik na temelju dozvole za boravak i sezonski rad može u Republici Hrvatskoj raditi najdulje šest mjeseci godišnje nakon čega mora napustiti Republiku Hrvatsku.

Unutar roka od šest mjeseci godišnje sezonski radnik može jednom produljiti važenje dozvole za boravak i sezonski rad kod istog ili drugog poslodavca.

Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i sezonski rad podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najkasnije 30 dana prije isteka roka važenja navedene dozvole.

O zahtjevu za produljenje dozvole za boravak i sezonski rad odlučuje nadležno Ministarstvo u roku od 15 dana od dana podnošenja zahtjeva.

Dozvola za boravak i sezonski rad ukinut će se:

- ako sezonski radnik obavlja poslove za koje mu nije izdana dozvola

- ako sezonski radnik radi za poslodavca za kojeg mu nije izdana dozvola

- ako prestanu postojati uvjeti za izdavanje dozvole.

Dozvola za boravak i sezonski rad može se ukinuti ako:

- poslodavac ne ispunjava obveze vezano za socijalnu sigurnost, prava radnika, uvjete rada i zapošljavanja, te porezne obveze koje je dužan ispunjavati sukladno pozitivnim propisima RH i kolektivnom ugovoru koji obvezuje poslodavca, ako takav postoji

- poslodavac je u postupku stečaja, ili je bio u tom postupku, ili ne obavlja gospodarsku aktivnost.

Dozvola za boravak i sezonski rad ukinut će se ako sezonski radnik ima zabranu ulaska i boravka.

Dozvola za boravak i sezonski rad poništit će se ako je priložena dokumentacija prijevarno stečena, prepravljena ili krivotvorena.

Protiv odluke nadležnog Ministarstva o ukidanju dozvole za boravak i sezonski rad donesene preko nadležne policijske uprave/postaje može se izjaviti žalba.

Sezonski radnici imaju jednaka prava kao i hrvatski državljani u odnosu na:

- uvjete zapošljavanja, uključujući najnižu dob za zaposlenje i radne uvjete, uključujući plaću i prestanak ugovora o radu, radno vrijeme, odmore, dopuste, blagdane i neradne dane, kao i zdravstvene i sigurnosne zahtjeve na mjestu rada

- pravo na sudjelovanje u štrajku i industrijskoj akciji, na slobodu sindikalnog organiziranja i članstva u sindikatu ili u bilo kojoj strukovnoj organizaciji, kao i na prava i povlastice koje pružaju te organizacije, uključujući pravo na kolektivno pregovaranje i sklapanje kolektivnog ugovora

- zaostale isplate od poslodavaca, u vezi s eventualnim nepodmirenim primicima od rada, prema državljaninu treće zemlje

- grane socijalne sigurnosti, kako su određene u članku 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004

- pristup robi i uslugama, te ponudi robe i usluga koje su dostupne javnosti, osim stanovanja

- usluge savjetovanja o sezonskom radu koje pruža nadležna javna služba zapošljavanja

- obrazovanje i strukovno osposobljavanje

- priznavanje diploma, potvrda i drugih stručnih kvalifikacija

- porezne povlastice, u mjeri u kojoj se smatra da sezonski radnik za porezne svrhe ima boravište u Republici Hrvatskoj.

Sezonski radnici koji se presele u treću zemlju, ili nadživjele osobe takvih sezonskih radnika koje borave u trećoj zemlji te koje su stekle prava od sezonskih radnika, primaju mirovine na temelju prethodnog zaposlenja sezonskog radnika i koje su stečene u skladu sa zakonodavstvom navedenim u članku 3. Uredbe (EZ) br. 883/2004 pod istim uvjetima kao hrvatski državljani kada se presele u treću zemlju.

Sezonski radnik koji smatra da mu je povrijeđeno neko pravo zajamčeno odredbama Zakona o strancima može radi zaštite i ostvarivanja tih prava protiv poslodavca pokrenuti odgovarajući postupak pred nadležnim sudom, državnim tijelima ili pravnim osobama s javnim ovlastima u Republici Hrvatskoj, u skladu s pozitivnim propisima RH.

Navedeni postupak sezonski radnik može pokrenuti i nakon prestanka radnog odnosa s poslodavcem.

Sezonski radnik koji je pokrenuo postupak zaštite prava, ne smije zbog toga biti stavljen u nepovoljniji položaj od drugih radnika zaposlenih kod poslodavca niti ta okolnost smije štetno utjecati na ostvarenje njegovih prava iz radnog odnosa.

U postupku zaštite prava, sezonskog radnika po njegovom ovlaštenju mogu zastupati osobe ovlaštene za pružanje pravne pomoći, odnosno udruge ili druge organizacije koje su na to ovlaštene.

Mišljenja smo da bi zakonodavac u suradnji s predstavnicima sindikata i udrugama poslodavaca trebao donijeti strategiju na temelju koje bi različitim mehanizmima i mjerama osigurao da najkvalitetniji kadar ostane u RH, te na taj način spriječio odljev radne snage u druge države EU. Iako postoje pozitivni pomaci u tom području oni su još nedovoljni, a osobito veći doprinos trebaju dati poslodavci primjerenim plaćama, povoljnim radnim uvjetima te poštivanjem ljudskog dostojanstva.

Bernard Iljazović


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite