Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

25.9.2017

Činjenica srodstva u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji

Činjenica srodstva je bitna pravna činjenica u različitim propisima, pa tako i u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Na prvi pogled ta se činjenica ne ukazuje složenom, no, u praksi njezino razmatranje, posebno utvrđivanje stupnja određenog srodstva, može stvoriti probleme i tužiteljima i sucima u prekršajnom postupku, osobito u vezi primjene odredaba Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.

Uvodno napominjemo da je Hrvatski sabor 7. srpnja 2017. donio novi Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 70/17), koji stupa na snagu 1. siječnja 2018. Uspoređujući, za ovu problematiku, relevantnu odredbu članka 8. stavka 1. navedenog Zakona i odredbu članka 3. stavka 1. važećeg Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine, broj 137/09, 14/10 i 60/10), proizlazi da se po pitanju toga koji srodnici čine obitelj ništa bitno nije mijenjalo. Tako i nadalje u krug osoba na koje se primjenjuje Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, među ostalim, ulaze srodnici po krvi u ravnoj lozi, srodnici u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja te srodnici po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici do zaključno drugog stupnja.

Srodstvo se definira kao odnos između dviju ili više osoba zasnovan na međusobnoj vezi koja može biti biološke, sociološke ili pravne prirode. Tako razlikujemo nekoliko vrsta srodstva, a za promatranu problematiku najvažniji su krvno srodstvo i tazbinsko srodstvo.

Dakle, u navedenim odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji koristi se formulacija „srodnici po krvi“, pa je u tom smislu potrebno napomenuti da se krvno srodstvo definira kao odnos dviju osoba povezanih podrijetlom, bilo da potječu jedna od druge ili da potječu od zajedničkog pretka. Prema tome, to srodstvo je biološke naravi i zasniva se na krvnoj vezi ili vezi podrijetla. Nadalje, razvrstavanje krvnih srodnika vrši se po linijama (lozama) i stupnjevima. U hrvatskom pravnom sustavu primjenjuje se tzv. computatio civilis kao sustav računanja krvnog srodstva, pa se prema tom modalitetu krvni srodnici razvrstavaju po dvije linije - po uspravnoj liniji (linea recta) i pobočnoj liniji (linea transversa).

Uspravnu liniju čine osobe koje potječu jedna od druge, dakle preci (ascedenti) i potomci (descedenti). Tako razlikujemo ushodnu liniju (srodnički niz gleda se od potomaka prema precima) i nishodnu liniju (srodnički niz gleda se od predaka prema potomcima). To znači da u uspravnu liniju krvnog srodstva ulaze roditelji i djeca, djedovi/bake i unuci, pradjedovi/prabake i praunuci itd. Pobočnu (kolateralnu) liniju čine osobe koje potječu od treće osobe kao zajedničkog pretka, pa tako mogu biti punokrvni, ako imaju oba zajednička roditelja, i polukrvni, ako imaju samo jednog zajedničkog roditelja. Dakle, u pobočnu liniju krvnog srodstva ulaze braća/sestre (polubraća/polusestre), ujak/stric/tetka i nećak, bratići itd.

Unutar linija krvni srodnici razvrstavaju se po stupnjevima ili koljenima. Glede stupnjeva, još od rimskog prava vrijedi pravilo „koliko poroda toliko stupnjeva“ („quod generationes, tot gradus“). Prema tom pravilu, stupanj srodstva utvrđuje se na način da se uzima u obzir broj poroda u obje linije, dakle i u uspravnoj liniji i u pobočnoj liniji, osim rođenja zajedničkog pretka. Možemo istaknuti da s uspravnom linijom krvnog srodstva u praksi nema bitnih problema s obzirom da relevantni propisi ne predviđaju ograničenja glede stupnja krvnog srodstva u uspravnoj liniji, te je stupanj srodstva u uspravnoj liniji bitan samo za računanje stupnja tazbinskog srodstva. Međutim, problemi se javljaju s pobočnom linijom, budući da Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji kao člana obitelji pretpostavlja srodnike u pobočnoj lozi zaključno do trećeg stupnja.

Prije svega, važno je naglasiti da u pobočnoj liniji nema prvog stupnja srodstva. Prema tome, braća i sestre su u drugom stupnju srodstva, s obzirom da su bila potrebna dva poroda, zatim, ujak/stric/tetka i nećak (sestrić/sinovac) su u trećem stupnju srodstva, s obzirom da su bila potrebna tri poroda (porod ujaka/strica/tetke, porod ujakove sestre/stričevog brata/tetkine sestre ili brata, odnosno nećakove majke ili oca, te porod nećaka, bratići i sestrične su u četvrtom stupnju srodstva, s obzirom da su bila potrebna četiri poroda (porodi njihovih roditelja – dva poroda, te porodi bratića/sestrični – dva poroda), itd. U tom kontekstu važno je odrediti i prethodno navedene srodničke nazive. Tako naziv ujak predstavlja majčinog brata, stric je očev brat, tetka je majčina ili očeva sestra, nećak (sestrić/sinovac) je bratovo ili sestrino dijete, dok su bratići i sestrične djeca braće i sestara.

Osim toga, u promatranim odredbama Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji spominje se i formulacija „srodnici po tazbini“, pa se tako tazbinsko srodstvo (svojta) definira kao odnos između jedne osobe i srodnika njezinog bračnog druga. Dakle, temelj ovog srodstva je postojanje braka, što implicira zaključak da izvanbračna zajednica ne uspostavlja tazbinsko srodstvo, te da prestankom braka (primjerice smrću jednog bračnog druga) prestaje i tazbinsko srodstvo. No, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji je specifičan jer izjednačava srodnike po tazbini u bračnoj i izvanbračnoj zajednici. Tako se tazbinsko srodstvo, u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, računa na osnovi krvnog srodstva bračnog druga/izvanbračnog druga sa srodnikom koji postaje i tazbinski srodnik. To znači da stupanj krvnog srodstva odgovara stupnju tazbinskog srodstva (primjerice: punac i punica su u prvom stupnju tazbinskog srodstva sa svojim zetom s obzirom da su u prvom stupnju krvnog srodstva sa svojom kćeri).

Da bismo što slikovitije prikazali strukturu te kategorije srodstva, koristit ćemo se određenim nazivima koji su se uobičajili u svakodnevnom govoru. Tako nazivi punac (tast) i punica predstavljaju ženine roditelje, svekar i svekrva su muževi roditelji, zet je kćerin muž, dok je snaha (nevjesta) sinova žena, pa su tako punac/punica i zet, odnosno svekar/svekrva i snaha u prvom stupnju tazbinskog srodstva, te u tom dijelu, u pravilu, u praksi nema problema. Nadalje, naziv šurjak predstavlja ženinog brata, djever je mužev brat, svastika je ženina sestra, zaova je muževa sestra, svak (zet) je sestrin muž, dok je nevjesta bratova žena, pa je tako žena u drugom stupnju tazbinskog srodstva s braćom i sestrama muža (nevjesta i djever, nevjesta i zaova) odnosno muž s braćom i sestrama žene (svak (zet) i šurjak, svak (zet) i svastika). U drugi stupanj tazbinskog srodstva ulaze i bake i djedovi bračnog partnera. Ženini, odnosno muževi nećaci ulazili bi u treći stupanj tazbinskog srodstva. Tako ujna, strina i tetak (muž majčine ili očeve sestre) predstavljaju tazbinske srodnike u trećem stupnju, no, njih Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji ne čini relevantnim za nastup određenog pravnog učinka.

Nameće se i potreba definiranja naziva šogor, odnosno šogorica, koji su se standardizirali u našem jeziku, a koji imaju višekratno značenje. Tako naziv šogor podrazumijeva šurjaka, djevera, svaka i pašanca, dok naziv šogorica podrazumijeva svastiku, zaovu, jetrvu i šurjakinju. Većina tih naziva prethodno je već objašnjena, pa je potrebno samo naznačiti da naziv pašanac predstavlja muža ženine sestre, šurjakinja je žena ženina brata, dok je jetrva žena muževa brata. U tom kontekstu treba istaći da se naziv zaovac koristi za muža muževe sestre. Međutim, zaovac, šurjakinja, jetrve (žene dvojice braće) i pašanci (muževi dviju sestara) ne ulaze u krug tazbinski srodnika, jer je, dakle, tazbina odnos između jednog bračnog partnera i krvnih srodnika drugog bračnog partnera, a što glede ovih osoba nije slučaj. Stoga je u konkretnom slučaju bitno utvrditi o kojoj je kategoriji šogora/šogorice riječ, jer će jednom biti riječi o tazbinskom srodstvu (drugi stupanj), dok u drugom slučaju uopće neće biti govora o tazbini (primjerice bračni partneri sestre i brata odnosno zaovac i šurjakinja), budući da u našem pravnom sustavu ne postoji tazbinsko srodstvo između srodnika jednog bračnog druga i srodnika drugog bračnog druga.

Dakle, gledajući s pozicije srodstva, da bi se radilo o djelu prekršaja nasilja u obitelji, počinitelj nasilja i žrtva nasilja moraju biti u odnosu srodništva po krvi u ravnoj lozi (djeca i roditelji, unuci i bake/djedovi, praunuci i prabake/pradjedovi) ili u odnosu srodništva po krvi u pobočnoj lozi do trećeg stupnja zaključno (braća i sestre, ujak/stric/tetka i nećak (sestrić/sinovac)) ili u odnosu srodništva po tazbini do drugog stupnja zaključno (odnos jednog bračnog druga i roditelja drugog bračnog druga, braće i sestara drugog bračnog druga, te baka i djedova drugog bračnog druga). Ponavljamo da, u smislu Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, obitelj čine i izvanbračni drug sa srodnicima drugog izvanbračnog druga.

Željko Kudrić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite