Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

13.10.2017

Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima

Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom stupio je na snagu 29. srpnja 2017. Zakon uređuje ugovore o kreditu, ugovore o zajmu ili druge ugovore kojima je neovlašteni vjerovnik odobrio dužniku određeni iznos novca, a dužnik se obvezao plaćati ugovorene kamate i iskorišteni iznos novca vratiti u vrijeme i na način kako je to ugovoreno.

Neovlašteni vjerovnik označava pravnu osobu koja ima sjedište izvan Republike Hrvatske, koja u trenutku odobravanja kredita nije imala odobrenje Hrvatske narodne banke za obavljanje poslova kreditne institucije na području Republike Hrvatske, a nudila je ili pružala usluge odobravanja kredita na području Republike Hrvatske. Prema ovom Zakonu, ugovori o kreditu sklopljeni na području Republike Hrvatske s neovlaštenim vjerovnikom ništetni su. S obzirom da su kao sastavni dijelovi predmetnih ugovora o kreditu sastavljani i javnobilježnički akti kojima se dopuštala uknjižba založnog prava na nekretninama dužnika, Zakon je i za takve javnobilježničke akte također propisao da su i oni ništetni.

Svi dužnici koji su pred hrvatskim sudovima pokrenuli sudske postupke radi oglašavanja ništetnim ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjem sklopljenim s neovlaštenim vjerovnikom, imaju pravo predložiti odgodu ovrhe do pravomoćnog okončanja sudskog postupka radi utvrđivanja ništetnosti predmetnih ugovora. Općinski sudovi koji provode ovršne postupke radi prodaje nekretnine dužni su odgoditi ovrhu na osnovi prijedloga dužnika bez prava na ispitivanje postojanja drugih zakonskih pretpostavki o odgodi ovrhe na prijedlog ovršenika.

Početkom primjene Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom pojedini sudovi i pojedini suci odbijali su primijeniti njegove odredbe na sudske postupke koji su u tijeku navodeći da se on ne može primijeniti iako su ugovori o kreditu sklapani s neovlaštenim vjerovnikom, te su imali međunarodno obilježje, zato jer su ugovori potpisani u Republici Austriji. Tu se očito radi o koliziji dva prava te je prvostupanjski sud u takvoj situaciji dužan utvrditi mjerodavno pravo. U Republici Hrvatskoj na snazi je Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima koji sadrži kolizijska pravila koja imaju svrhu utvrditi mjerodavno pravo u slučaju kada postoji konkurencija dva ili više pravnih poredaka. Prema članku 5. toga Zakona, koji uređuje mjerodavno pravo za imovinske odnose s međunarodnim elementom, ne primjenjuje se pravo strane države koje bi bilo mjerodavno ako bi cilj primjene stranog prava bilo izbjegavanje primjene prava Republike Hrvatske. To su kolizijska pravila kojima se upućuje na primjenu mjerodavnog prava.

Sud u svojem obrazloženju ne može samo utvrditi da je ugovor sklopljen u Austriji već treba utvrditi mjerodavno pravo i obrazložiti koje se mjerodavno pravo treba primijeniti u konkretnom slučaju. Prilikom donošenja odluke o primjeni mjerodavnog prava sud bi morao primijeniti odredbe hrvatskog zakona o određivanju mjerodavnog prava (kolizijska pravila) i sukladno hrvatskom zakonodavstvu primijeniti Zakon o ništetnosti ugovora o kreditu.

Ustavni sud Republike Hrvatske u svom je rješenju br. U-I/4455/2015 od 4. travnja 2017., rješavajući o pitanju neustavnosti Zakona o izmjeni i dopunama Zakona o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 102/15), u dijelu kojim su u Zakonu o potrošačkom kreditiranju (Narodne novine broj 75/09, 112/12, 143/13, 147/13, 9/15, 78/15 i 52/16) dodani članci 19.j i 19.k., utvrdio da se pravo Republike Hrvatske u sporovima s međunarodnim elementom uvijek treba primijeniti na osnovi kolizijskih pravila sadržanih u članku 4. i 5. ZRS-a.

Upućivanje na mjerodavno pravo sadrži i članak 8. Zakona o ništetnosti ugovora o kreditu s međunarodnim obilježjima sklopljenih u Republici Hrvatskoj s neovlaštenim vjerovnikom u kojem je izričito propisana primjena prava Republike Hrvatske odnosno toga Zakona bez obzira na mjesto sklapanja ugovora. Sukladno Zakonu o sudovima, štetu koju stranka u sudskom postupku pretrpi uslijed nezakonitog i nepravilnog rada suca, dužna je nadoknaditi Republika Hrvatska.

Daniel Deković, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite