Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

19.10.2017

Ovrha na plaći prema Noveli Ovršnog zakona (NN broj 73/17) i Odluci USRH U-II-240/2014

Pored ovrhe na nekretninama, posljednjom Novelom Ovršnog zakona izmijenjene su i odredbe koje uređuju ovrhu na plaći. Također, odlukom Ustavnog suda RH br. U-II-240/2014 (NN broj 92/17) ukinut je čl. 26. st. 3. Pravilnika o načinu i postupku provedbe ovrhe na novčanim sredstvima. U nekoliko nastavaka donosimo detalje o tome na koji način ti propisi utječu na provedbu ovrhe na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.

Primanja izuzeta od ovrhe

Primanja izuzeta od ovrhe su ona na kojima se ovrha uopće ne smije provoditi. Popis primanja sadržan je u općim odredbama Ovršnog zakona koje uređuju ovrhu na novčanoj tražbini ovršenika (čl. 171. do 175. Ovršnog zakona).

Prema tim odredbama od ovrhe su, među ostalim, a vezano uz radni odnos, izuzeti naknada troškova za službeno putovanje i naknada troškova prijevoza na posao i s posla do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, potpore zbog invalidnosti radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smrti radnika i smrti člana uže obitelji radnika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi od nesamostalnog rada, kao i ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim propisima.

Iz tog popisa je vidljivo da jubilarna nagrada, otpremnina, regres, božićnica ili uskrsnica nisu izričito Ovršnim zakonom od ovrhe izuzeta primanja, a niti su od ovrhe izuzeta nekim drugim propisom. Dakle, na njima se ovrha može provesti. Ipak, ostaje pitanje je li poslodavac dužan provoditi ovrhu i na tim novčanim iznosima.

Načelno, kada je ovrha određena na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima, poslodavac ovrhu na drugom stalnom novčanom primanju provodi samo kada neki novčani iznos jest primanje i to primanje koje je stalno. Ako nije riječ o stalnom primanju, poslodavac će izvršiti isplatu radniku kako to i inače čini, ne provodeći ovrhu (nakon isplate, najvjerojatnije na račun u banci, na tim primanjima svaki ovrhovoditelj može provesti ovrhu; pri tome se primjenjuju pravila o prednosnom redu koja za takvu ovrhu inače vrijede).

Vezano uz jubilarnu nagradu, u praksi ne bi trebalo biti nekih većih prijepora. Jubilarna nagrada nije stalno novčano primanje, a niti otpremnina.

No, u vezi regresa, božićnice i uskrsnice postoje različita tumačenja. Neki smatraju da su i to stalna novčana primanja. Budući da regres, božićnica i uskrsnica radniku služe za podmirenje povećanih troškova za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, za vrijeme Božića i Uskrsa, opravdano je postaviti pitanje je li to uopće primanje, a još je opravdanije pitanje jesu li ti iznosi stalni. Naime, regres, božićnica i uskrsnica, u najboljem slučaju, isplaćuju se jednom godišnje.

Znači, da bi poslodavac proveo ovrhu na tim iznosima kao stalnom novčanom primanju, trebalo bi argumentirano otkloniti izložene dileme i zaključiti da su ti iznosi stalna novčana primanja.

S druge strane, ako je ovrha određena samo na plaći, tada poslodavac ovrhu provodi samo na plaći, ne i na drugom stalnom novčanom primanju, dakle, ne treba niti razmišljati o tome da ovrhu provede na regresu, božićnici i uskrsnici.

Sljedeće u praksi sporno pitanje jest ima li poslodavac koji provodi ovrhu na plaći ovlaštenje isplatiti radniku neki novčani iznos, na kojemu taj poslodavac ne provodi ovrhu, u gotovu novcu? Primjerice, može li iznos jubilarne nagrade isplatiti radniku „na ruke“. Prethodno su već izloženi argumenti za stajalište prema kojem jubilarna nagrada nije izuzeta od ovrhe, a niti je stalno novčano primanje.

U nastavku slijedi prikaz odredbi koje uređuju mogućnost isplate u gotovini.

Prema članku 9. Zakona o porezu na dohodak (Narodne novine br. 115/16) primitci na koje se ne plaća porez na dohodak su (i) primitci radnika i fizičkih osoba po osnovi naknada, potpora i nagrada koje im isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, do propisanih iznosa, te primitci bivših radnika i nasljednika bivših radnika po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac i isplatitelj primitka, odnosno plaće, a koje su dospjele na isplatu za vrijeme trajanja radnog odnosa ili je pravo na isplatu nastalo za vrijeme trajanja radnog odnosa do propisanih iznosa.

Prema članku 86. toga Zakona, tijela državne uprave i pravosudna tijela i druga državna tijela, tijela i službe jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, zavodi, neprofitne organizacije, poduzetnici - pravne i fizičke osobe, obavljaju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom obveznicima poreza na dohodak te isplate primitaka koji se ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se ne plaća porez na dohodak fizičkim osobama na njihov žiroračun kod banke, a iznimno na njihov tekući račun sukladno posebnim propisima te u gotovom novcu na propisan način.

Pravilnik o porezu na dohodak (Narodne novine br. 10/17) u članku 7. stavak 2. propisuje da se u skladu s odredbama članka 9. stavak 1. točka 9. Zakona o porezu na dohodak, oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada ne smatraju iznosi što ih poslodavac ili isplatitelj plaće isplaćuje svojim radnicima, i to po osnovi prigodnih nagrada (božićnica, naknada za korištenje godišnjeg odmora ...) u visini od 2.500,00 kn.

Prema članku 9. stavak 3. točka 5. Pravilnika o porezu na dohodak u gotovu novcu isplata se može izvršiti za primitke na koje se u skladu s člankom 9. Zakona o porezu na dohodak ne plaća porez na dohodak.

Dakle, prethodno spomenutu jubilarnu nagradu, u dijelu u kojem se na nju ne plaća porez na dohodak, poslodavac može radniku isplatiti u gotovu novcu.

No, Ministarstvo financija je 4. srpnja 2017. dalo mišljenje prema kojem ako je poslodavac dužan provesti ovrhu i na svim novčanim primanjima koja isplaćuje radniku, i kada ona nisu izuzeta od ovrhe, poslodavac nikako ne smije vršiti isplatu u gotovu novcu, pa tako niti isplatu regresa. To mišljenje potvrdilo je i Ministarstvo pravosuđa.

Međutim, prema članku 197., 202. i 284. Ovršnog zakona poslodavac je ovrhu dužan provoditi na plaći i drugom stalnom novčanom primanju. Stoga, ako iz isprave temeljem koje poslodavac provodi ovrhu i zakonskih odredbi koje se na nju primjenjuju ne proizlazi da je on ovrhu dužan provesti na svakom iznosu kojeg isplaćuje radniku, poslodavac tada ne bi bio dužan provesti ovrhu na svemu onome što isplaćuje radniku temeljem odredbi o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima.

Valja istaknuti da u spomenutom mišljenju Ministarstva financija od 4. srpnja 2017. nisu citirane odredbe zakona koje bi poslodavcu nalagale obvezu da uvijek provede ovrhu, već sve odredbe koje se spominju govore (samo) o ovrsi na plaći i drugim stalnim novčanim primanjima. Ako se uzme u obzir prethodno rečeno o iznosu koji nije niti primanje niti stalan, trebalo bi preispitati stajalište prema kojem se regres ne može isplatiti u gotovu novcu.

Posebno treba istaknuti da kada poslodavac isplati neki novčani iznos radniku u gotovini, ovrhovoditelj bi mogao od poslodavca tražiti naknadu štete, a kada je riječ o ovrsi temeljem rješenja u ovrsi, tada u istom ovršnom postupku ovrhovoditelj može za propuštene obustave ovrhu tražiti izravno od poslodavca.

Ako ovrhovoditelj traži naknadu štete on mora dokazati protupravnost u postupanju poslodavca. Prema tome, ako poslodavac izvrši isplatu u gotovu novcu, ovrhovoditelj u parničnom postupku mora dokazati da je to bilo protivno nekoj kogentnoj zakonskoj odredbi. Ne uspije li u tome, sud ne može poslodavcu naložiti da ovrhovoditelju naknadi štetu jer je poslodavac ne može niti uzrokovati ako u njegovom postupanju ili propuštanju nije bilo protupravnosti.

Primanja u odnosu na koja postoje ograničenja kod ovrhe

Za razliku od primanja koja su izuzeta od ovrhe, primanja u odnosu na koja postoji ograničenje kod ovrhe mogu se plijeniti, ali do određenog iznosa (i ograničenja kod ovrhe sadržana su u općim odredbama Ovršnog zakona kojima se uređuje ovrha na novčanoj tražbini ovršenika).

Tako, ako se ovrha provodi na plaći ovršenika, od ovrhe je izuzet iznos u visini dvije trećine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, a ako se ovrha provodi radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini od jedne polovine prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.

Kada je riječ o ovrsi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu.

Na tom području posljednjim izmjenama i dopunama Ovršnog zakona nije došlo do promjene. Odredba iz članka 173. stavak 1. Ovršnog zakona, koja to uređuje, ostala je neizmijenjena. No, izmijenjena je odredba članka 173. stavak 2. Ovršnog zakona koja uređuje situaciju kada ovršenik prima plaću koja je niža od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj.

Do sada je od ovrhe bio izuzet iznos u visini dvije trećine plaće ovršenika, a ako se ovrha provodila radi naplate tražbine po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete nastale zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i naknade štete za izgubljeno uzdržavanje zbog smrti davatelja uzdržavanja, iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika.

No, od 3. kolovoza 2017., od kada je na snazi odredba članka 21. Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine br. 73/17), kada ovršenik prima plaću koja je niža od prosječne neto plaće, od ovrhe je izuzet iznos od tri četvrtine plaće ovršenika. Dakle, u tom slučaju sada je zaštićen viši iznos ovršenikove plaće.

Važno je znati da se ova izmjena odnosi na sve postupke ovrhe koji su bili u tijeku na dan stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (NN br. 73/17).

To znači da kada radnik prima plaću višu od prosječne neto plaće, do izmjene u pogledu granica ovrhe nije došlo, a kada prima nižu, došlo je do izmjena koje se primjenjuju na sve ovrhe.

Novina je i to da kada ovršenik prima plaću nižu od prosječne neto plaće, a riječ je o ovrsi radi prisilne naplate novčanih iznosa za uzdržavanje djeteta, od ovrhe je izuzet iznos koji odgovara iznosu od jedne četvrtine neto plaće ovršenika. I ta se izmjena primjenjuje na sve ovrhe u tijeku.

Do sada tog posebnog uređenja vezano za uzdržavanja djeteta nije bilo pa, budući da pod zakonsko uzdržavanje potpada i uzdržavanje djeteta, ako je ovršenik primao plaću koja je niža od prosječne neto plaće u Republici Hrvatskoj, u slučaju ovrhe radi naplate tražbine po osnovi uzdržavanja djeteta od ovrhe je bio izuzet iznos u visini jedne polovine neto plaće ovršenika (roditelja) kao i kod svake druge vrste zakonskog uzdržavanja.

Prosječna neto plaća i nadalje jest prosječan iznos mjesečne neto plaće isplaćene po jednom zaposlenom u pravnim osobama u Republici Hrvatskoj, za razdoblje siječanj – kolovoz tekuće godine, koju je dužan utvrditi Državni zavod za statistiku i objaviti je u Narodnim novinama, najkasnije do 31. prosinca te godine. Tako utvrđeni iznos primjenjuje se u idućoj godini.

Za 2017. godinu prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske iznosi 5.664,00 kn (Narodne novine br. 102/16), a zaštićeni dio i nadalje iznosi 3.776,00 kn (2/3 od 5.664,00 kn).

Navedeno se primjenjuje i na ovrhu na naknadi umjesto plaće, naknadi za skraćeno radno vrijeme, naknadi zbog umanjenja plaće, mirovini, plaći vojnih osoba te na primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe i na drugom stalnom novčanom primanju civilnih i vojnih osoba.

Mr. sc. Iris Gović Penić, Županijski sud u Zagrebu

Napomena: na pravnom portalu IUS-INFO u rubrici stručni članci, 5. listopada 2017., objavljen je rad mr. sc. Iris Gović Penić: Ovrha na plaći prema Zakonu o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona (Narodne novine br. 73/17) i Odluci USRH br. U-II-240-2014 (Narodne novine br. 92/17)


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2017

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite