Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

17.1.2018

Izmjene Zakona o radu

Nakon gotovo tri i pol godine primjene Zakona o radu (NN br. 93/14), Hrvatski sabor donio je prvu izmjenu toga Zakona koja je bila očekivana i u stručnoj javnosti najavljivana. Zakon o izmjenama Zakona o radu (NN br. 127/07) stupio je na snagu 28. prosinca 2017.

Izmjene možemo podijeliti u nekoliko skupina:

1) Usklađivanje s Direktivama EU - u izmijenjenom članku 2. Zakona o radu naveden je popis Direktiva EU s kojima je taj Zakon usklađen. To su:

– Direktiva Vijeća 91/533/EEZ od 14. listopada 1991. o obvezi poslodavca da obavijesti radnike o uvjetima koji se primjenjuju na ugovor o radu ili radni odnos (SL L 288, 18.10.1991.)

– Direktiva Vijeća 1999/70/EZ od 28. lipnja 1999. o Okvirnom sporazumu o radu na određeno vrijeme koji su sklopili ETUC, UNICE i CEEP (SL L 175, 10.7.1999.)

– Direktiva Vijeća 94/33/EZ od 22. lipnja 1994. o zaštiti mladih ljudi na radu (SL L 216, 20.8.1994.)

– Direktiva Vijeća 2010/18/EU od 8. ožujka 2010. o provedbi revidiranog Okvirnog sporazuma o roditeljskom dopustu koji su sklopili BUSINESSEUROPE, UEAPME, CEEP i ETUC te o stavljanju izvan snage Direktive 96/34/EZ (Tekst značajan za EGP) (SL L 68, 18.3.2010.)

– Direktiva 2008/104/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o radu preko poduzeća za privremeno zapošljavanje (SL L 327, 5.12.2008.)

– Direktiva Vijeća 97/81/EZ od 15. prosinca 1997. o Okvirnom sporazumu o radu s nepunim radnim vremenom koji su sklopili UNICE, CEEP i ETUC (SL L 14, 20.1.1998.)

– Direktiva 2003/88/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. studenoga 2003. o određenim vidovima organizacije radnog vremena (SL L 299, 18.11.2003.)

– Direktiva 2006/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2006. o provedbi načela jednakih mogućnosti i jednakog postupanja prema muškarcima i ženama u pitanjima zapošljavanja i rada (preinaka) (SL L 204, 26.7.2006.)

– Direktiva Vijeća 98/59/EZ od 20. srpnja 1998. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kolektivno otkazivanje (SL L 225, 12.8.1998.)

– Direktiva Vijeća 2001/23/EZ od 12. ožujka 2001. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na zaštitu prava zaposlenika kod prijenosa poduzeća, pogona ili dijelova poduzeća ili pogona (SL L 82, 22.3.2001.)

– Direktiva 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2002. o uspostavljanju općeg okvira za obavješćivanje i savjetovanje s radnicima u Europskoj zajednici (SL L 80, 23.3.2002.)

– Direktiva Vijeća 2000/78/EZ od 27. studenoga 2000. o uspostavi općeg okvira za jednako postupanje pri zapošljavanju i obavljanju zanimanja (SL L 303, 2.12.2000.)

– Direktiva Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica te radnica koje su nedavno rodile ili doje (deseta pojedinačna direktiva u smislu članka 16. stavka 1. Direktive 89/391/EEZ) (SL L 348, 28.11.1992.)

– Direktiva Vijeća 91/383/EEZ od 25. lipnja 1991. o dopunama mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja na radu radnika u radnom odnosu na određeno vrijeme ili privremenom radnom odnosu (SL L 206, 29.7. 991.)

– Direktiva (EU) 2015/1794 Europskog parlamenta i Vijeća od 6. listopada 2015. o izmjeni direktiva 2008/94/EZ, 2009/38/EZ i 2002/14/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te direktiva Vijeća 98/59/EZ i 2001/23/EZ u pogledu pomoraca (Tekst značajan za EGP) (SL L 263, 8.10.2015.).

2) Nadomještanje suglasnosti na odluku o otkazu radniku sa smanjenom radnom sposobnošću ili s neposrednom opasnosti od nastanka smanjenja radne sposobnosti - u članku 41. Zakona o radu navedeno je da ako kod radnika postoji smanjenje radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, smanjenje radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti ili neposredna opasnost od nastanka smanjenja radne sposobnosti koju je utvrdilo ovlašteno tijelo u skladu s posebnim propisom, poslodavac je dužan, uzimajući u obzir nalaz i mišljenje toga tijela, ponuditi radniku sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova za koje je radno sposoban, koji moraju što je više moguće odgovarati poslovima na kojima je radnik prethodno radio. Dakle, poslodavac je dužan prilagoditi poslove sposobnostima radnika, izmijeniti raspored radnog vremena, odnosno poduzeti druge mjere da radniku osigura odgovarajuće poslove. Ako je poslodavac poduzeo sve mjere, a radniku ne može osigurati odgovarajuće poslove, odnosno ako je radnik odbio ponudu za sklapanje ugovora o radu za obavljanje poslova koji odgovaraju njegovim sposobnostima u skladu s nalazom i mišljenjem ovlaštenog tijela, poslodavac radniku može otkazati ugovor o radu uz suglasnost radničkog vijeća.

U izmijenjenom članku 41. stavak 5. Zakona o radu sada je navedeno da ako radničko vijeće uskrati suglasnost na otkaz navedenom radniku, na nadomještanje suglasnosti primijenit će se odredba članka 151. toga Zakona koja uređuje donošenje odluka poslodavca SAMO uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća i nadomještanje te suglasnosti ako je radničko vijeće ne izda.

3) Nadomještanje suglasnosti radničkog vijeća na odluke poslodavca

Članak 151. Zakona o radu (na koji upućuje članak 41. Zakona), Novelom Zakona iz 2017. u cijelosti je izmijenjen. Prema njegovim sadašnjim odredbama poslodavac može samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća donijeti odluku o:

1) otkazu članu radničkog vijeća

2) otkazu kandidatu za člana radničkog vijeća koji nije izabran, u razdoblju od tri mjeseca nakon utvrđenih konačnih rezultata izbora

3) otkazu radniku kod kojeg je zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti došlo do smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnosti ili do smanjenja radne sposobnosti uz djelomični gubitak radne sposobnosti, odnosno otkazu radniku osobi s invaliditetom

4) otkazu radniku s navršenih šezdeset godina odnosno starijem od šezdeset godina

5) otkazu predstavniku radnika u organu poslodavca

6) uvrštavanju osoba iz članka 34. stavka 1. toga Zakona u kolektivni višak radnika, osim u slučaju kada je poslodavac u skladu s posebnim propisom pokrenuo, odnosno provodi postupak likvidacije

7) prikupljanju, obrađivanju, korištenju i dostavljanju trećim osobama podataka o radniku

8) imenovanju osobe koja je ovlaštena nadzirati da li se osobni podaci radnika prikupljaju, obrađuju, koriste i dostavljaju trećim osobama u skladu s odredbama Zakona o radu.

U slučaju da radničko vijeće uskrati suglasnost, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave izjave o uskrati suglasnosti tražiti da tu suglasnost nadomjesti sudska ili arbitražna odluka. O tužbi poslodavca sud prvog stupnja dužan je odlučiti u roku od trideset dana od dana podnošenja tužbe. Dakle, nadomještanje suglasnosti ponovno je vraćeno u sudsku nadležnost, što nije bio slučaj od početka primjene Zakona o radu (NN br. 93/14 - tada je bila propisana samo arbitraža kao postupak nadomještanja suglasnosti radničkog vijeća), odnosno od 7. kolovoza 2014. kada se Zakon počeo primjenjivati, osim što se u prijelaznom razdoblju (za sve postupke započete do 7.8.2014.) i dalje primjenjivao stari režim propisan Zakonom o radu (NN 149/09, 61/11, 82/12 i 73/13).

Dakle, arbitražni postupak propisuje se kao alternativna mogućnost koju poslodavac može izabrati umjesto zahtjeva da suglasnost nadomjesti sudska odluka u sudskom postupku. Također, jasnije je stipulirana predmetna odredba u dijelu koji propisuje zaštitu od otkaza radnika u odnosu na životnu dob.

Novelom Zakona o radu propisano je i da njezinim stupanjem na snagu prestaje važiti Pravilnik o načinu izbora arbitra i provođenju postupka arbitraže u postupcima nadomještanja suglasnosti (Narodne novine, br. 37/16), koji zbog neizabranih arbitara, odnosno nepostojanja liste arbitara, nikad nije zaživio u praksi.

4) Zaštita sindikalnih povjerenika

Člankom 4. novele Zakona o radu izmijenjen je u cijelosti članak 188. Zakona o radu koji regulira zaštitu sindikalnih povjerenika i to na sljedeći način:

Sindikalnom povjereniku za vrijeme obavljanja te dužnosti i šest mjeseci nakon prestanka te dužnosti, a bez suglasnosti sindikata nije moguće:

1) otkazati ugovor o radu ili

2) na drugi način staviti ga u nepovoljniji položaj u odnosu na njegove dotadašnje uvjete rada i u odnosu na ostale radnike.

Ako se sindikat u roku od osam dana ne izjasni o davanju ili uskrati suglasnosti, smatra se da je suglasan s odlukom poslodavca. Ako sindikat uskrati suglasnost na otkaz, uskrata mora biti pisano obrazložena, a poslodavac može u roku od petnaest dana od dana dostave očitovanja sindikata zatražiti da suglasnost nadomjesti sudska odluka.

Dakle, u okviru uređenja instituta suodlučivanja, odnosno nadomještanja prethodne suglasnosti sindikata na otkaz ugovora o radu sindikalnom povjereniku, odredbe o nadomještanju suglasnosti sindikata izmijenjene su na način da u slučaju uskrate suglasnosti poslodavac može zatražiti da je nadomjesti sudska odluka. Arbitraža kao alternativa nije propisana.

5) Prijelazni režim

Članak 7. novele Zakona o radu uređuje prijelazni režim. Tako je propisano da će se postupci nadomještanja prethodne suglasnosti radničkog vijeća o otkazu ugovora o radu radniku, odnosno nadomještanja prethodne suglasnosti sindikata o otkazu ugovora o radu sindikalnom povjereniku, koji su prema odredbama članka 41. stavka 5., članka 151. i članka 188. Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14) započeti prije stupanja na snagu Novele Zakona (28.12.2017.), dovršiti prema odredbama toga Zakona (NN br. 93/14).

Također je istim člankom propisano da će se postupci nadomještanja prethodne suglasnosti radničkog vijeća na otkaz ugovora o radu povjereniku zaštite na radu odnosno za korištenje nadzornih uređaja kao sredstava zaštite na radu, koji su prema odredbama posebnih propisa započeti sukladno odredbama Zakona o radu (Narodne novine, br. 93/14) prije stupanja na snagu Novele Zakona, dovršiti prema odredbama toga Zakona.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite