Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

26.1.2018

Prijedlog zakona o upravljanju državnom imovinom

U saborskoj proceduri je Prijedlog zakona kojim se iznova mijenja zakonodavni okvir upravljanja državnom imovinom. Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske, koji je stupio na snagu 30. srpnja 2013., odlazi u povijest, a na njegovo mjesto vrlo vjerojatno dolazi Zakon o upravljanju državnom imovinom. Zakon istog imena i namjene bio je na snazi od 1. siječnja 2011. do 30. srpnja 2013. odnosno do stupanja na snagu trenutno važećeg zakona.

Važećim Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN 94/13) ukinuta je Agencija za upravljanje državnom imovinom (AUDIO), a osnovan je Centar za restrukturiranje i prodaju koji je određen kao pravni slijednik Agencije. Navedenim Zakonom upravljanje imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske preneseno je na Državni ured za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) i Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP). Uz njih, nastalo je i trgovačko društvo Državne nekretnine čija je djelatnost također upravljanje i raspolaganje određenim nekretninama. U međuvremenu, „novi“ SDUUDI je Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 104/16) zamijenjen Ministarstvom državne imovine koje je od ureda preuzelo poslove, zaposlenike i dokumentaciju.

To ne bi bilo čudno da Hrvatska već nije imala posebno ministarstvo koje je bilo zaduženo za upravljanje državnom imovinom. Od 1995. postojalo je Ministarstvo privatizacije i upravljanja državnom imovinom, međutim, takav centralistički model upravljanja državnom imovinom neslavno je propao jer su za njegova trajanja stvarnu moć imala pojedinačna ministarstva s velikim imovinskim fondovima, prvenstveno stanova i ostalih nekretnina, te Hrvatski fond za privatizaciju (HFP) koji je temeljem Zakona o Hrvatskom fondu za privatizaciju (NN 84/92) preuzeo poslove Agencije Republike Hrvatske za restrukturiranje i razvoj i Hrvatskog fonda za razvoj, a koji su državnom imovinom upravljali od 1990. do 1992. godine.

Iako je, kako vidimo, Republika Hrvatska kroz proteklih 27 godina imala i više nego dosta „upravitelja“ imovine i pratećih zakonskih rješenja, Ministarstvo je ipak odlučilo u proceduru poslati novi prijedlog zakona koji bi trebao doprinijeti bržem i efikasnijem raspolaganju državnom imovinom.

Analizom dosadašnje primjene Zakona o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske Ministarstvo državne imovine uočilo je određene probleme i nedostatke za koje se nadaju da će biti riješeni novim Zakonom o upravljanju državnom imovinom. Prije svega, novi Zakon jasno će definirati što je to upravljanje državnom imovinom i kojom imovinom upravlja Ministarstvo, a kojom druga tijela državne uprave. Prijedlog Zakona uspostavlja mehanizam za korigiranje cijene i skraćuje postupak podaje državne imovine.

Prijedlog zakona sadrži i odredbu prema kojoj će se sve nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su na dan 1. siječnja 2017. u naravi bile škole, domovi zdravlja, bolnice i druge ustanove kojima su osnivači jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i koje se koriste u obrazovne i zdravstvene svrhe, groblja, mrtvačnice, spomenici, parkovi, dječja igrališta, sportsko-rekreacijski objekti, sportska igrališta, društveni domovi, vatrogasni domovi, spomen-domovi i tržnice, upisati kao vlasništvo jedinca lokalne ili područne (regionalne) samouprave ovisno u čijoj je nadležnosti osnivanje pojedinih ustanova. Iako će jedinice lokalne samouprave na sebe preuzeti trošak upravljanja, mišljenja smo da je ta odredba dobra jer je izvjesno da će one na bolji i efikasniji način upravljati takvim nekretninama.

Nadalje, novim Zakonom daje se ovlast Ministarstvu da može na ograničeni rok raspolagati nekretninama koje su u vlasništvu Republike Hrvatske sa zabilježbom zabrane raspolaganja, budući da su takve nekretnine predmet sukcesije između država bivše SFRJ, a s kojima Republika Hrvatska nije sklopila odgovarajući međunarodni ugovor. Budući da ih se ne može otuđiti i na taj način iskoristiti, bilo je nužno omogućiti njihovo trajno korištenje s ciljem aktiviranja ekonomskog potencijala takve imovine.

Problem u praksi čini i niska granica od 1.000.000,00 kuna do koje ministar ima ovlast donijeti odluku o raspolaganju. Prijedlogom zakona određeno je da Odluku o raspolaganju dionicama i udjelima pravnih osoba od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, čija je procijenjena vrijednost niža ili jednaka novčanom iznosu od 7.500.000,00 kuna po pojedinom raspolaganju, donosi ministar državne imovine, a iznad toga iznosa Vlada RH.

Također se Prijedlogom dodatno regulira postupanje s pokretninama, ponajprije s imovinom trajno oduzetom u kaznenim postupcima. Ministarstvo će takvu imovinu moći prodati pod određenim uvjetima ili donijeti odluku da privremeno oduzetu imovinu daje na uporabu, iznajmi ili preda u zakup u skladu s namjenom privremeno oduzete imovine, a sve to u skladu s odredbama Direktive 2014/42/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 3. travnja 2014. o zamrzavanju i oduzimanju predmeta i imovinske koristi ostvarene kaznenim djelima u Europskoj uniji (SL L 127, 29.4.2014.).

Prijedlog Zakona normira i upravljanje kampovima koji se ne nalaze unutar zone građevinskog zemljišta, upravljanje zemljištima koja su izdvojena iz poljoprivrednog zemljišta ako se na njima planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i drugih sličnih objekata komercijalne naravi, te zemljištima koja se kao šuma i šumsko zemljište ne izdvajaju iz šumskogospodarskog područja, a na njima se planira izgradnja golf igrališta, hotela, kampova i sl., uz osnivanje prava građenja, kao šuma posebne namjene ili kao strateški projekt.

Što se tiče Registra imovine, predlaže se da Ministarstvo državne imovine vodi samo evidenciju državne imovine kojom upravlja, a da te podatke dostavlja u Središnji registar kojeg će prema Nacrtu prijedloga zakona o Središnjem registru državne imovine voditi Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva. Nacrt prijedloga zakona o Središnjem registru je u pripremi i trebao bi uskoro biti u proceduri u Hrvatskome saboru.

Osim manjih izmjena vezanih za Upravno vijeće, potrebno je napomenuti da odredbe vezane za Centar za restrukturiranje i prodaju ostaju gotovo nepromijenjene odnosno da će CERP i dalje nastaviti postojati i zajedno s ministarstvom i Državnim nekretninama upravljati imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske.

Neven Brkić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite