Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

30.8.2018

Presuda suda Europske unije u predmetu C-216/18 PPU (Minister for Justice and Equality v. LM)

Kada utvrdi da zbog postojanja nedostataka koji mogu utjecati na neovisnost sudstva u državi članici koja je izdala europski uhidbeni nalog postoji stvarna opasnost da će osobi na koju se nalog odnosi biti povrijeđeno temeljno pravo na neovisni sud, a time i sama bit prava na pošteno suđenje, pravosudno tijelo koje treba izvršiti europski uhidbeni nalog mora se suzdržati od njegovog izvršenja.

LM je poljski državljanin protiv kojeg su poljski sudovi izdali tri europska uhidbena naloga radi njegova uhićenja i predaje tim sudovima radi kaznenog progona zbog, među ostalim, neovlaštene trgovine drogama i psihotropnim tvarima. LM je uhićen 5. svibnja 2017. u Irskoj. Izveden je pred sud, ali je izjavio da ne pristaje na predaju poljskim pravosudnim tijelima. Tvrdio je da zbog zakonodavnih reformi pravosudnog sustava Republike Poljske postoji stvarna opasnost da u Poljskoj neće imati pošteno suđenje.

Irski sud koji je uputio zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije postavio je pitanje o načinu postupanja u slučaju kada ocijeni da predaja tražene osobe može dovesti do povrede njezinog prava na pošteno suđenje.

Konkretnije, mora li nacionalni sud, kada utvrdi da sam pravosudni sustav u državi članici izdavateljici (Poljskoj) više ne funkcionira u skladu s vladavinom prava, provesti bilo kakvu dodatnu ocjenu, konkretnu i preciznu, u pogledu izloženosti dotične osobe opasnosti od nepoštenog suđenja?

Pitanje je postavljeno u kontekstu promjena u pravosudnom sustavu Poljske, zbog kojih je Komisija 20. prosinca 2017. godine uputila obrazloženi prijedlog u kojem je pozvala Vijeće da zaključi kako je Poljska teško prekršila vladavinu prava.

Sud je istaknuo da odbijanje izvršenja europskog uhidbenog naloga predstavlja iznimku od načela međusobnog priznanja te se ta iznimka mora tumačiti restriktivno.

Sud je potom zaključio da postojanje stvarnog rizika da će osobi protiv koje je izdan europski uhidbeni nalog biti povrijeđeno temeljno pravo na neovisan sud, dakle, sama bit prava na pošteno suđenje, može biti razlog da se pravosudno tijelo izvršenja iznimno suzdrži od izvršenja europskog uhidbenog naloga. Sud je naglasio da je održavanje neovisnosti sudstva ključno u pružanju učinkovite sudske zaštite pojedinaca, uključujući tu i europski uhidbeni nalog.

Dakle, kada se osoba protiv koje je izdan europski uhidbeni nalog protivi predaji, pozivajući se na postojanje sustavnih ili barem općih nedostataka koji prema njezinu mišljenju mogu utjecati na neovisnost pravosuđa u državi članici izdavateljici i na taj način povrijediti bitan sadržaj njezina temeljnog prava na pošteno suđenje, pravosudno tijelo izvršenja dužno je ocijeniti postojanje stvarne opasnosti da se toj osobi povrijedi to temeljno pravo.

U tu svrhu pravosudno tijelo izvršenja mora, kao prvo, na temelju objektivnih, vjerodostojnih, preciznih i odgovarajuće aktualiziranih elemenata o funkcioniranju pravosudnog sustava u državi članici izdavateljici ocijeniti postojanje stvarne opasnosti od povreda temeljnog prava na pošteno suđenje, u vezi s nedostatkom neovisnosti sudova navedene države članice zbog sustavnih ili općih nedostataka u toj potonjoj državi. Informacije sadržane u obrazloženom prijedlogu koji je Komisija nedavno uputila Vijeću na temelju članka 7. stavka 1. UEU-a osobito su relevantni elementi u svrhe te ocjene.

Sud je, nadalje, naglasio da zahtjev za neovisnost i nepristranost sudova ima dva aspekta. Prvi aspekt, vanjske prirode, znači da tijelo posve samostalno izvršava svoje funkcije, a da se pritom ni u kojem pogledu ne nalazi u hijerarhijskom ili podređenom odnosu i da ne prima naloge ili upute bilo koje vrste te da je tako zaštićeno od vanjskih utjecaja ili pritisaka koji mogu narušiti neovisnu prosudbu njegovih članova i utjecati na njihove odluke.

Drugi aspekt, unutarnje prirode, odnosi se na nepristranost te ima za cilj osiguranje jednakog odmaka od stranaka u sporu i njihovih odnosnih interesa u pogledu predmeta spora.

Ta jamstva neovisnosti i nepristranosti podrazumijevaju postojanje jasnih pravila u pogledu sastava tijela, imenovanja, trajanja funkcije kao i razloga za nesudjelovanje u odlučivanju, izuzeće i opoziv njegovih članova. Zahtjev neovisnosti također nalaže da stegovni sustav pruža nužna jamstva kako bi se izbjegla svaka opasnost od upotrebe takvog sustava u svrhu političkog nadzora nad sadržajem pravosudnih odluka.

Ako, nakon razmatranja naprijed navedenih zahtjeva, pravosudno tijelo izvršenja utvrdi da u državi članici izdavateljici postoji stvarna opasnost od povrede temeljnog prava na pošteno suđenje tada to tijelo mora, kao drugi korak, konkretno i precizno ocijeniti postoje li u okolnostima slučaja ozbiljni i utvrđeni razlozi zbog kojih se vjeruje da će tražena osoba biti izložena toj opasnosti nakon njezine predaje u državu članicu izdavateljicu. Ta konkretna ocjena je nužna i onda kada, kao u ovom slučaju,  Komisija na temelju članka 7. stavka 1. UEU-a donese u pogledu države članice izdavateljice obrazloženi prijedlog Vijeću pozivajući ga da utvrdi postojanje očite opasnosti da navedena država članica teško krši vrijednosti iz članka 2. UEU-a.

Kako bi se utvrdilo postoji li za traženu osobu stvarni rizik, pravosudno tijelo izvršenja mora razmotriti, među ostalim, u kojoj mjeri sustavni ili opći nedostaci u pogledu neovisnosti sudova države članice izdavateljice mogu utjecati na sudove koji su u toj državi nadležni za vođenje postupaka kojima će biti podvrgnuta tražena osoba. Ako iz tog razmatranja proizlazi da navedeni nedostaci mogu utjecati na te sudove, pravosudno tijelo izvršenja mora također ocijeniti postoje li ozbiljni i utvrđeni razlozi zbog kojih se vjeruje da će navedena osoba biti izložena stvarnoj opasnosti od povrede svojeg temeljnog prava na neovisni sud, imajući u vidu njezinu osobnu situaciju kao i prirodu kaznenog djela zbog kojeg se progoni te činjenični kontekst na kojem se europski uhidbeni nalog temelji.

Ako nakon ocjene svih navedenih okolnosti pravosudno tijelo izvršenja zaključi da postoji stvarni rizik da će traženoj osobi biti uskraćeno temeljno pravo na neovisni sud, mora se suzdržati od izvršenja europskog uhidbenog naloga.

Morana Briški, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite