Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

21.1.2010

Odgovornost nasljednika za dugove ostavitelja

Svatko tko je nešto naslijedio poveselio se (ne)nadanom uvećanju svoje imovine, no prilikom prihvaćanja nasljedstva potreban je oprez budući da svojstvo nasljednika može donijeti i neočekivane obveze. Naime, nasljednik koji je prihvatio nasljedstvo, odgovara i za ostaviteljeve dugove i to svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, no samo do visine vrijednosti te naslijeđene imovine.
Članak 129. Zakona o nasljeđivanju (u nastavku: ZN) propisuje da nasljedno pravo nasljednik stječe u trenutku ostaviteljeve smrti. Smrću ostavitelja njegova ostavina prelazi na nasljednika i postaje njegovo nasljedstvo. Stoga je rješenje o nasljeđivanju ustvari deklaratorno rješenje, s obzirom da ostavina umrle osobe po sili zakona prelazi na nasljednike u času smrti, a ne donošenjem rješenja o nasljeđivanju (zbog čega i odgovornost nasljednika za eventualne ostaviteljeve dugove nastupa trenutkom njegove smrti).

Prema članku 139. stavak 1. ZN-a, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. No, nasljednik odgovara i svojom, a ne samo naslijeđenom imovinom, i to do visine vrijednosti naslijeđene imovine, čak i neovisno o tome ako je, na primjer, nakon provedenog ostavinskog postupka, možebitno darovao svoje nasljedstvo.

U sudskoj praksi opseg odgovornosti nasljednika za ostaviteljeve dugove prosuđuje se prema vrijednosti naslijeđene imovine koju je ona imala u času prijelaza na nasljednike, dakle u času ostaviteljeve smrti. Imovina se procjenjuje prema tržišnoj vrijednosti stvari u času smrti, pa kasnije promjene nastale u vrijednosti naslijeđenih predmeta ostavine ne utječu na veličinu i opseg nasljednikove odgovornosti (odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-748/2003-2 od 2. lipnja 2003.).

Za ostaviteljeve dugove ne odgovara nasljednik koji se odrekao nasljedstva (članak 139. stavak 2. ZN-a). Nasljednik se može odreći nasljedstva javno ovjerovljenom izjavom ili izjavom danom na zapisnik kod suda do donošenja prvostupanjske odluke i za takvog se nasljednika smatra da nikad nije bio nasljednik (članak 130. stavak 1. i 4. ZN-a). Sud, odnosno javni bilježnik u pozivu za ostavinsku raspravu upozorit će zainteresirane osobe da mogu do donošenja prvostupanjskog rješenja o nasljeđivanju dati izjavu o odricanju od nasljedstva usmeno na ročištu za ostavinsku raspravu ili javno ovjerovljenom ispravom. Ako na ročište ne dođu ili takvu izjavu ne daju, smatrat će se da žele biti nasljednici (članak 217. stavak 3. ZN-a).

Međutim, nasljedstva se ne može odreći nasljednik koji je već raspolagao nasljedstvom ili nekim njegovim dijelom, no mjere koje jedan nasljednik poduzme samo radi očuvanja ostavine, kao i mjere tekuće uprave, ne lišavaju ga prava na odricanje od nasljedstva (članak 132. ZN-a).

Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od nasljedstva, smatra se da želi biti nasljednikom, dok se nasljedstva više ne može odreći osoba koja je valjano dala izjavu da ga prihvaća (članak 220. stavak 2. i 3. ZN-a).

Kada ima više nasljednika, oni solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove, i to svaki do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela, bez obzira je li izvršena dioba nasljedstva. Među nasljednicima dugovi se dijele razmjerno njihovim nasljednim dijelovima, ako oporukom nije drukčije određeno (članak 139. stavak 3. i 4. ZN-a).

Završno donosimo relevantnu sudsku praksu koja se odnosi na ovu temu:

„Međutim, suprotno stajalištima tužitelja, nasljednici odgovaraju za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine pa i kad su potpunom isplatom samo nekih ostaviteljevih vjerovnika oštetili ostale vjerovnike (tako i VSRH Rev -1470/63).“ - odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-1033/2008-2 od 10. lipnja 2008.

„ … prema principima odgovornosti za dugove ostavitelja propisanim u navedenom članku ZN-a, i drugotuženik odgovara za dugove ostavitelja, do vrijednosti naslijeđene imovine, neovisno od činjenice što je neposredno nakon prihvaćanja nasljedstva, svoj nasljedni dio ustupio sunasljednici, prvotuženici.“ - odluka Županijskog suda u Varaždinu, broj Gž-291/2007-2 od 30. travnja 2007.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite