Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

28.1.2010

Izvanbračna zajednica i život na različitim adresama

U jednoj recentnijoj odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske zauzeto je stajalište da za postojanje trajnije izvanbračne zajednice između muškarca i žene nije odlučno da partneri žive na istoj adresi.
Pojam izvanbračne zajednice

Prema članku 3. Obiteljskog zakona, izvanbračna zajednica definirana je na sljedeći način: „Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.“

Tako je od 9. veljače 2004. Prije toga postojala su određena previranja oko pojma izvanbračne zajednice, s obzirom na činjenicu da je ona definirana i Zakonom o nasljeđivanju: „Izvanbračnom zajednicom u smislu ovoga Zakona smatra se životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškarca koja je trajala dulje vrijeme, a prestala ostaviteljevom smrću, pod uvjetom da su bile ispunjene pretpostavke koje se traže za valjanost braka.“

Budući da je definicija izvanbračne zajednice iz Obiteljskog zakona novija (konačno definirana Zakonom o izmjenama i dopunama Obiteljskog zakona – NN 17/04), prema načelu lex posterior derogat legi priori, ta je definicija prihvaćena danas u praksi kod određivanja smatra li se neka zajednica izvanbračnom.

Je li život na istoj adresi uvjet za postojanje izvanbračne zajednice?

Obiteljski zakon, kako smo vidjeli, definira izvanbračnu zajednicu kao „životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca ...“. Ne kaže se pritom što znači životna zajednica, odnosno što takva zajednica u svom značenju podrazumijeva.

Zanimljivo bi bilo navesti definiciju istospolne zajednice, pa iz toga nešto zaključiti u vezi pojma izvanbračne zajednice. Naime, Zakon o istospolnim zajednicama istospolnu zajednicu definira na sljedeći način: „Istospolna zajednica, u smislu ovoga Zakona, je životna zajednica dviju osoba istog spola (u daljnjem tekstu: partner/ica) koje nisu u braku, izvanbračnoj ili drugoj istospolnoj zajednici, a koja traje najmanje tri godine te koja se temelji na načelima ravnopravnosti partnera, međusobnog poštovanja i pomaganja, te emotivnoj vezanosti partnera.“

U slučaju istospolne zajednice pojam „životne zajednice“ barem je malo konkretiziran, i možemo reći da bi se ista načela mogla i trebala podrazumijevati i u slučaju izvanbračne zajednice.

No, je li za postojanje izvanbračne zajednice nužno da oba partnera žive na istoj adresi, odnosno u istom domaćinstvu? Na prvu bi se reklo da jest, no recentna sudska praksa u jednom je slučaju rekla drukčije.

Naime, u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Rev-1121/07-2 od 22. studenoga 2007., u predmetu u kojem se odlučivalo o naknadi štete za duševne boli zbog smrti bliske osobe, temeljem članka 201. prijašnjeg Zakona o obveznim odnosima (sada je ta materija regulirana člankom 1101. Zakona o obveznim odnosima - NN 35/05 i 41/08), taj je Sud o pojmu i postojanju izvanbračne zajednice rekao sljedeće:

„Odredbom čl. 201. st. 4. ZOO je propisano da se naknada za duševne boli zbog smrti bliske osobe može dosuditi i izvanbračnom drugu ako je između njega i umrlog postojala trajnija zajednica života. Za postojanje trajnije izvanbračne zajednice muškarca i žene nije od odlučnog značaja činjenica da žive na istoj adresi, ali je u ovom konkretnom predmetu utvrđeno da 1. tužiteljica V. K. ne samo što nije stanovala zajedno sa svojim bivšim suprugom I. K. na istoj adresi, već nije dokazala da bi u vrijeme štetnog događaja između njih postojala trajnija ekonomska i emotivna zajednica.

Tužiteljica je bila zaposlena, a kod bivšeg supruga je dolazila u dane vikenda kada mu je kuhala ili bi donijela skuhanu hranu te je obrađivala vrt kada je bio u bolnici što ukazuje da je svom bivšem suprugu pružala pomoć prema svojim mogućnostima i u vrijeme kada mu je bila neophodna za vrijeme bolesti, a ne i na trajniju izvanbračnu zajednicu.“


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite