Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

12.2.2010

Predsjednik RH – fikus ili šef države

Uloga Predsjednika Republike Hrvatske zadnjih je nekoliko mjeseci izazvala dosta polemika, ponajprije zbog nedavno održanih izbora. Mnogo je rečeno o njegovim ovlastima, ali u javnosti i dalje postoji nerazumijevanje što on točno radi. Hrvatska je u prošlom desetljeću prešla iz polupredsjedničkog u parlamentarni sustav, čime su ovlasti predsjednika države uvelike smanjene, ali nisu isključivo protokolarne.
Prije mjesec dana izabran je treći predsjednik od hrvatske samostalnosti, koji će 18. veljače na svečanoj inauguraciji na Markovom trgu preuzeti dužnost predsjednika države.

Administracija sadašnjeg i novog predsjednika ovih je dana odrađivala primopredaju vlasti na Pantovčaku, iako u ovom trenutku ne postoji nikakav zakonski okvir koji tu proceduru propisuje. Ovo je prvi puta da novi predsjednik preuzima Pantovčak od živućeg predsjednika.

Primopredaja se odvija na dvije razine. Jedna je tehničke prirode i odradit će je novi i sadašnji predstojnik Ureda predsjednika, a drugu razinu obavit će osobno dva predsjednika.

Sama inauguracija sa sigurnosnog aspekta predstavlja složen posao budući da se očekuju strani državnici i šefovi država, a potrebno je dogovoriti i detalje same ceremonije.

Funkcija predsjednika od Promjena Ustava Republike Hrvatske (NN 113/00) uvelike se promijenila. Prema Ustavu Republike Hrvatske predsjednik:

- ima odgovornost za stabilnost državne vlasti i funkcioniranje sustava

- predstavlja i zastupa RH u zemlji i inozemstvu

- odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti RH

- vrhovni je zapovjednik oružanih snaga RH

- surađuje s Vladom RH u oblikovanju i provođenju vanjske politike

- surađuje s Vladom RH u usmjeravanju rada sigurnosnih službi

- može predložiti Vladi da održi sjednicu i razmotri određena pitanja

- daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja

- raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, povjerava mandat za sastav Vlade osobi koja uživa povjerenje većine svih zastupnika, raspisuje referendum.

Osobite ovlasti predsjednik ima za vrijeme trajanja ratnog stanja. Tada, na temelju i u okviru ovlasti koju mu daje Hrvatski sabor, može donositi uredbe sa zakonskom snagom, a ukoliko Sabor nije u zasjedanju, može uredbom sa zakonskom snagom uređivati sva pitanja koja zahtjeva situacija (članak 101. Ustava).

Predsjednik odgovara za povredu Ustava koju počini u obavljanju svojih dužnosti. Postupak za utvrđivanje takve dogovornosti može pokrenuti Sabor 2/3 većinom, a o njoj odlučuje Ustavni sud 2/3 većinom svih sudaca u roku 30 dana od podnošenja zahtjeva.

Istovremeno, predsjednik ima imunitet nepovredivosti, ne može biti pritvoren, niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda, osim u slučaju da je zatečen da čini kazneno djelo za koje je zapriječena kazna zatvora u trajanju od 5 godina. U tom slučaju može biti pritvoren, ali o tome se odmah obavještava predsjednik Ustavnog suda.

Savjetodavni, stručni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike, čiji je ustroj i djelokrug uređen Odlukom o Uredu Predsjednika Republike Hrvatske. Predsjednik imenuje savjetnike i pomoćnike savjetnika koji prate stanje i izrađuju prijedloge djelovanja u određenom im području.

Predsjednik Republike Hrvatske državni je dužnosnik kao što je to određeno člankom 1. Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika, pa mu je tim zakonom, kao i dužnosnicima koji rade u Uredu predsjednika, utvrđena osnovica za obračun plaće (članak 12.). U članku 17. utvrđeno mu je i posebno pravo na mirovinu nakon prestanka obnašanja dužnosti i to u visini od 90% plaće.

U javnosti prevladava mišljenje da naš predsjednik nema osobito važnu funkciju u političkom životu države, međutim njegove su ovlasti, iako sužene, još uvijek vrlo bitne. Ustavom i Ustavnim zakonom o privremenoj spriječenosti Predsjednika Republike Hrvatske uređena je situacija do koje bi došlo ako bi predsjednik iz bilo kojeg razloga bio u nemogućnosti obavljati svoju funkciju. Njegov prvi zamjenik je Predsjednik Hrvatskog sabora.

Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske u članku 49. određuje da izabrani predsjednik stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. Toga dana, 18.veljače, prema izvješćima pročelnice Ureda predsjednika, aktualni će predsjednik na Trg Sv. Marka doći automobilom, posljednji put kao vrhovni zapovjednik proći će pokraj postrojenih vojnika Počasne zaštitne bojne te pratiti ceremoniju iz prvog reda.

Na samoj pozornici novoizabrani predsjednik prisegnut će pred predsjednicom Ustavnog suda držeći lijevu ruku u visini ramena, a desnu na Ustavu ponavljajući tekst prisege za sutkinjom. Tekst prisege propisan je člankom 49. stavak 3. Zakona o izboru Predsjednika Republike Hrvatske. Potom će uslijediti inauguracijski govor.

Hrvatska će toga dana ujedno dobiti i instituciju umirovljenog predsjednika Republike. Prema Zakonu o posebnim pravima Predsjednika Republike Hrvatske, po prestanku obnašanja dužnosti, umirovljeni predsjednik ima pravo na osobnog vozača i službeno vozilo te zaštitu na teret državnog proračuna (članak 2.). Uredbom o Uredu predsjednika Republike Hrvatske po prestanku obnašanja dužnosti, uređuje se djelokrug, naziv i sjedište Ureda, te način primanja službenika u državnu službu za potrebe bivšeg Predsjednika.

Većina država u Europi ima uređen status umirovljenih šefova država, koji nakon napuštanja državničkog položaja preuzimaju savjetodavne funkcije prema Vladi, poslovnim subjektima i političkim strankama, aktivno se bave međunarodnim lobiranjem i predavanjima te se angažiraju u humanitarnim misijama.

Za očekivati je da će i hrvatski umirovljeni predsjednik koristiti velik broj međunarodnih kontakata i poznanstava u općem hrvatskom interesu.

Pripremila: Danijela Damjanović, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite