Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

18.2.2010

Jamstveni fond za spas gospodarstva

Cilj novog Zakona o jamstvenom fondu za gospodarski oporavak i razvitak jest uspostava jamstvenog fonda putem kojeg bi Republika Hrvatska trebala preuzeti pokriće dijela rizika novih kreditnih plasmana banaka čime se nastoji potaknuti banke na veću spremnost kreditiranja uz povoljnije kamatne stope i time omogućiti poduzetnicima lakše dolaženje do povoljnijih kreditnih sredstava.
Zakon uređuje jamstveni fond za gospodarski oporavak i razvitak, postupak dodjele jamstvene kvote i davanja jamstava Republike Hrvatske bankama za kredite koje banke odobravaju poduzetnicima za održive poslovne projekte, razdoblje u kojem se daju jamstva, ovlasti i obveze Hrvatske banke za obnovu i razvitak te druga pitanja vezana uz jamstveni fond. Jamstva su namijenjena za pokriće dijela rizika kredita banaka s ciljem ublažavanja negativnih učinaka globalne krize na hrvatsko gospodarstvo i stvaranja uvjeta održivog gospodarskog rasta i poboljšanja likvidnosti gospodarskih subjekata.

Zakon se provodi sukladno pravilima koja uređuju državne potpore, a kako su ugovori o jamstvu obvezno-pravne prirode, na jamstva dana temeljem ovoga Zakona primjenjuje se i Zakon o obveznim odnosima.

Jamstva se daju do zaključno 31. prosinca 2010. i nisu obuhvaćena iznosom državnih jamstava koji je utvrđen Zakonom o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2010. godinu.

Davanje jamstava provodi Hrvatska banka za obnovu i razvitak (u nastavku: HBOR) u ime i za račun Republike Hrvatske te provodi postupak davanja jamstava, postupak povrata sredstava s osnova naplaćenih jamstava kao i nadzor namjenskog korištenja kredita za koji je dano jamstvo.

Korisnici kredita mogu biti poduzetnici koji imaju sjedište odnosno prebivalište u RH, posebice oni poduzetnici koji se bave proizvodnom djelatnošću i pružanjem usluga povezanih s proizvodnim sektorom (članak 7.).

Krediti su namijenjeni financiranju novih investicija i dovršavanju već započetih, obrtnih sredstava i reprogramiranju kredita ugovorenih nakon 1. srpnja 2008. godine. Krediti se daju na rok od najmanje 3 godine do najviše 10 godina, a iznimno krediti za financiranje obrtnih sredstava mogu se dati i na rok kraći od 3 godine. Također se daje ovlast Vladi Republike Hrvatske da može propisati najviši udio kredita u jamstvenom fondu za navedene namjene (članak 8.).

Jamstvo za pojedinačni kredit može iznositi najviše 50 % iznosa glavnice kredita, ali ne više od 60 milijuna kuna. Iznimno, jamstvo za obveze korisnika kredita može se dati i u iznosu višem od 60 milijuna kuna, ali ne više od 50 % iznosa glavnice kredita, o čemu odlučuje Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra financija. Pri tome se nominalni iznos danog jamstva smanjuje razmjerno otplati glavnice kredita.

Jamstva se ne daju korisnicima kredita za kupnju poslovnog udjela ili dionica ili za otplatu postojećih kredita korištenih za navedene svrhe, zatim onim korisnicima koji nemaju uređen dug prema državi, te korisnicima kredita ako su zaključno s danom 30. lipnjem 2008. bili gospodarski subjekti u teškoćama kako su definirani propisima o državnim potporama (članak 10.).

Jamstva dana prema ovom Zakonu su neopoziva, bezuvjetna i plativa na prvi pisani poziv banke koja je dobila jamstvo, a po otkazu ugovora o kreditu. Dospjele obveze po jamstvu plaćaju se najkasnije u roku 8 radnih dana od primanja toga poziva.

Jamstveni fond iznosi 2 milijarde kuna. Visina jamstvene kvote za svaku banku određuje se nakon aukcije na temelju ponude banke u skladu s kriterijima koji će biti objavljeni u pozivu za aukciju, a Vlada Republike Hrvatske propisat će osnovne elemente ponude banke i kriterije za dodjelu jamstvene kvote (članak 13.).

Na jamstva dana na temelju ovoga Zakona plaćaju se naknade koje su prihod državnog proračuna. Također, HBOR može utvrditi naknadu za davanje jamstva koja ne može biti viša od stvarnih troškova davanja jamstva. Visinu naknade utvrđuje HBOR svojim aktima uz prethodnu suglasnost ministra financija. Ova naknada prihod je HBOR-a.

HBOR na svojoj internetskoj stranici objavljuje poziv bankama na aukciju za jamstvene kvote, koji sadrži kriterije i uvjete te rok za podnošenje ponuda propisane ovim Zakonom i propisom donesenim na temelju ovoga Zakona. HBOR je dužan izvješćivati Ministarstvo financija o danim jamstvima, naplaćenim jamstvima i povratu sredstava s osnova naplaćenih jamstava.

Ako je korisnik kredita nakon 1. siječnja 2008. primio potporu male vrijednosti za istu namjenu za koju se odobrava kredit, izračunata potpora sadržana u jamstvu umanjit će se za iznos potpore male vrijednosti. Jamstva prema ovom Zakonu mogu se kumulirati s ostalim sukladnim državnim potporama, ali najviše do iznosa predviđenog za pojedinu kategoriju državne potpore, sukladno pravilima o državnim potporama (članak 17.).

Ugovori o jamstvu sklopljeni suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenog na temelju ovoga Zakona, ništetni su. Ako su sredstva kredita u cijelosti ili djelomično korištena suprotno odredbama ovoga Zakona i propisa donesenog na temelju ovoga Zakona u slučaju naplate jamstva, banka će na prvi poziv HBOR-a isplatiti sve iznose plaćene iz toga jamstva zajedno sa zateznim kamatama od dana naplate jamstva do dana povrata (članak 18.).

Namjera Zakona je potaknuti pokretanje investicijskih projekata koji bi u konačnici trebali donijeti pozitivne učinke na hrvatsko gospodarstvo. Povećanje kreditnih plasmana kroz ovaj model financiranja trebao bi doprinijeti rastu proizvodnje, zaposlenosti i konkurentnosti hrvatskih poduzetnika. Projekti koji se smatraju prihvatljivima u ovom modelu usmjereni su prije svega na dugoročne investicije (projekte), a dijelom i na kreditne plasmane za financiranje obrtnih sredstava.

Radi sprječavanja ili otklanjanja većih poremećaja u gospodarstvu Zakon je donesen po hitnom postupku te je stupio na snagu danom objave u Narodnim novinama odnosno 12. veljače 2010.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite