Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

28.4.2010

Mogućnost dokupa mirovine

Poslodavac svojim radnicima, koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu, može pri umirovljenju ugovoriti dokup mirovine, odnosno doživotno uplaćivanje iznosa koji odgovara razlici između starosne ili prijevremene starosne mirovine ostvarene sukladno zakonu i mirovine koju bi osoba stekla da je navršila određeni mirovinski staž.
Zbog racionalizacije poslovanja, poslodavci često smanjuju broj zaposlenih pri čemu su radnici koji ispunjavaju uvjete za umirovljenje ili se nalaze pred mirovinom, najosjetljivija kategorija. Pojedini poslodavci, koji za to imaju financijske mogućnosti, dokup mirovine svojim radnicima mogu ugovoriti (s osiguranjem koje tu uslugu pruža) i u sklopu umirovljenja koja nisu izravno vezana uz smanjenje broja zaposlenih.

Ovdje se zapravo radi o obliku zbrinjavanja radnika s ciljem da im se doživotno poboljša materijalni položaj u mirovini. Naime, jednokratno isplaćena otpremnina, bez obzira na njezin iznos, najčešće se relativno brzo potroši, dok se dokupom mirovine kao vrstom otpremnine koja se isplaćuje u mjesečnim obrocima, radniku želi omogućiti doživotno primanje i onog dijela mirovine kojeg bi ostvario da je navršio određenu starosnu dob i/ili mirovinski staž, budući da dokupljena mirovina odgovara razlici između mirovine ostvarene sukladno Zakonu o mirovinskom osiguranju i one koja bi bila ostvarena da je radnik navršio određeno razdoblje mirovinskog staža.

Dakle, dokup mirovine može se primijeniti isključivo kod radnika koji ispunjavaju uvjete za prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu u skladu s odredbama članka 30., 31. i 52. Zakona o mirovinskom osiguranju i time se dokup mirovine razlikuje od nekadašnjeg dokupa staža (bio je reguliran Zakonom o radnim odnosima), kojim se dokupljivalo i samo pravo na mirovinu tako da su u nju mogli ići i radnici koji još nisu ispunjavali zakonske uvjete za mirovinu.

Važeći Zakon o raduZakon o mirovinskom osiguranju ne sadrže odredbe o dokupu mirovine, kao niti Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima i Zakon o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualizirane kapitalizirane štednje. Dokup mirovine predstavlja dopunsko davanje koje se provodi uz mirovinu koja se ostvaruje u I. stupu, ali izvan II. i III. stupa mirovinskog osiguranja, uz koje se dokupljena mirovina može i ostvariti i koristiti.

Iako odgovarajući zakon koji regulira dokup mirovine ne postoji, u praksi nekoliko kolektivnih ugovora primjenjuje ovu mogućnost naknade radniku za umirovljenje prije vremena (npr. Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike - članak 47.).

Iznos za uplatu dokupljene mirovine zasniva se na izračunu za mirovinu stečenu prema odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, prema kojem se dokupljena mirovina i usklađuje sukladno ekonomskim kretanjima.

Kako je rečeno, poslodavci dokup mirovine najčešće primjenjuju pri smanjenju broja zaposlenika, a na ovaj način racionalizaciju uglavnom mogu provesti bez zakonske procedure koja uključuje program zbrinjavanja viška radnika, možebitni radni spor i sl., budući da do prestanka radnog odnosa radi umirovljenja dolazi sporazumno. Iako radnik dobrovoljno odlučuje o prihvaćanju dokupa mirovine i uz ponudu potpisuje sporazumni prestanak ugovora o radu, doprinos za dokup mirovine uplaćuje isključivo poslodavac za svog radnika, što znači da radnik ne može sam sebi ugovoriti dokup mirovine već to za njega može učiniti samo poslodavac na temelju ugovora kojeg je sklopio s nositeljem dokupa mirovine i kojem se obvezao uplatiti doprinos za dokupljenu mirovinu, a u korist svojeg radnika.

Prema članku 14. stavak 2. točka 2. Zakona o porezu na dohodak, dokupljena mirovina smatra se dohotkom i stoga oporezuje ovim porezom, dok je poslodavcu doprinos koji plaća pri dokupu mirovine u potpunosti neoporeziv sukladno članku 9. stavku 1., točki 5. Zakona o porezu na dohodak.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite