Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

14.5.2010

Novi Ustav za europsku Hrvatsku

Zadnjih dana svjedočimo sve žešćim raspravama u Saboru vezano uz prijedlog promjene Ustava. Toj promjeni pristupilo se ponajprije zbog izmjena nužnih za završetak pregovora i članstvo Hrvatske u EU, ali promjene obuhvaćaju i pitanja ratnog profiterstva, nezastarijevanja kriminala iz pretvorbe te uvođenje svih nacionalnih manjina u preambulu. Najveći sukob na liniji Vlada – oporba izazvao je prijedlog o reguliranju biračkog prava koji se odnosi na glasanje dijaspore.
Ustav je temeljni pravni akt jedne države koji regulira osnove društva, te sadrži temeljna načela državnog uređenja. Ustav Republike Hrvatske donesen je 22. prosinca 1990. i od tada je mijenjan tri puta.

Prvi puta 1997., kada je, među ostalim, u Ustav unesena odredba koja zabranjuje udruživanje Hrvatske u bilo kakve asocijacije na Balkanu. Iz Preambule su ujedno izbačeni Bošnjaci i Slovenci. Ustavnim promjenama 2000. godine Hrvatska je iz polupredsjedničkog prešla u parlamentarni sustav, a propisano je i da se pripadnicima nacionalnih manjina, uz opće, može dati i dodatno biračko pravo. Posljednje ustavne promjene donesene su 2001., kada je ukinut Županijski dom Sabora.

Budući da je Ustav pravni akt vrhovne snage, postupak njegove izmjene mora proći kroz nekoliko stadija. Tako članak 136. Ustava određuje da pravo predlaganja promjene Ustava ima: najmanje 1/5 zastupnika Hrvatskog Sabora, predsjednik Republike i Vlada RH. Odluku o pristupanju promjeni Ustava donosi Sabor većinom glasova svih zastupnika, a istom se većinom utvrđuje nacrt promjene Ustava. O konačnoj promjeni odlučuje Sabor 2/3 većinom glasova svih zastupnika (članak 138.).

Prema Prijedlogu nacrta promjene Ustava kojeg su podnijeli i Vlada i zastupnici, Hrvatski je Sabor 30. travnja 2010. donio Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, kojom je zadužio Odbor za Ustav da izradi nacrt ustavnih promjena u opsegu koji su predložili.

Odlukom su, između ostalog, utvrđene nacionalne manjine koje je potrebno dodati u Izvorišne osnove budući da je ondje nabrojano samo 10 autohtonih manjina. Predviđa se i uvođenje Europskog uhidbenog naloga koji znači mogućnost izručenja osobe pod kaznenim progonom svim zemljama članicama Europske unije bez obzira na to što ima hrvatsko državljanstvo, jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti te opće i besplatno jednako dostupno obrazovanje.

Hrvatska narodna banka i Državni ured za reviziju dobit će veću samostalnost u svom radu. Ustavom će se utvrditi i da se državni proračun donosi većinom glasova svih zastupnika u Saboru, za izbor ustavnih sudaca bit će potrebna 2/3 većina, a osnažuje se i uloga pučkog pravobranitelja. Mijenja se model slanja Oružanih snaga RH izvan granica Hrvatske. Za takvu odluku bit će dovoljna kvalificirana većina u Saboru uz pristanak predsjednika.

U sklopu priprema za članstvo, u izmjenama se predviđa uvođenje posebne glave „Europska unija“ kojom bi se uredila pitanja članstva u EU i to pravna osnova članstva i prijenos ustavnih ovlasti, sudjelovanje u institucijama EU, Pravo EU i Pravo građana EU. Vrlo je važna i promjena članka 135. Ustava prema kojem je referendum uspješan ako pozitivno glasa više od polovice svih birača (približno 2,2 milijuna hrvatskih državljana). Pod takvim uvjetima referendum bi teško uspio, budući da je nerealno očekivati masovni odaziv birača i ujedno tako veliku potporu. Predlaže se stoga da se sve reducira na običnu polovicu onih koji iziđu na referendum (što bi značilo malo više od milijun glasova).

Nakon što je Sabor prihvatio Odluku o pristupanju promjeni Ustava Republike Hrvatske, sa 82 zastupnika vladajuće većine za i 53 oporbenih zastupnika protiv, preostala je još jedna neusklađena točka koja se tiče načina glasanja hrvatskih državljana bez prebivališta u Hrvatskoj. Amandmanom se predlaže da hrvatski građani s prebivalištem izvan državnih granica mogu glasati isključivo u hrvatskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Ovaj prijedlog oporbe postao je predmet najžešće rasprave i u svojoj biti svodi se na borbu vladajućih i oporbe, budući da su potonji svjesni da bez njihovih glasova nije moguće izglasati promjenu Ustava.

Zajedno s ustavnim promjenama Sabor će donijeti i izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, kojima će se pripadnicima manjina, uz opće, osigurati i dopunsko biračko pravo. Dakle pripadnici nacionalnih manjina moći će glasovati kao građani i kao pripadnici određene nacionalne manjine.

Ustav kao pravni akt najviše pravne snage simbol je demokracije i pravne države. Logično je da je postupak njegove promjene složen i potiče mnoge rasprave kako među zastupnicima u Saboru, tako i u široj javnosti.

Međutim, zastupnici u Saboru kao i svi građani Republike Hrvatske trebali bi biti svjesni da niti najbolji Ustav, niti najbolji zakoni neće pridonijeti boljitku i većoj demokraciji društva, a konačno i boljoj odnosno pravednijoj izbornoj proceduri (koja je izazvala toliko rasprava) ukoliko se ne riješe pitanja financiranja političkih kampanja, uloga medija, informatizacije biračkih spiskova, podigne politička kultura na višu razinu i prije svega, i u svemu, gledaju nacionalni, a ne stranački interesi.

Pripremila: Danijela Damjanović, mag. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite