Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

7.7.2010

Prava pacijenata prilikom korištenja zdravstvene zaštite

Do donošenja Zakona o zaštiti prava pacijenata u hrvatskom zakonodavstvu pitanja prava pacijenata nisu bila zasebno i cjelovito regulirana. Postojali su određeni instituti zaštite pacijentovih prava propisani Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, sukladno kojima se pacijent mogao žaliti na nepravilnosti koje je uočio u pružanju zdravstvene zaštite. Zakonom o zaštiti prava pacijenata ta prava su objedinjena i sistematizirana te je propisan način njihove zaštite i promicanja.
Zakon o zaštiti prava pacijenata omogućava pacijentima ostvarivanje prava na informiranje o zdravstvenim uslugama, o vlastitom zdravstvenom stanju, o potencijalnim rizicima, pogodnostima svakog postupka, o alternativama predloženih postupaka, dijagnozi, prognozi i napretku liječenja te mogućnosti dobivanja drugog mišljenja. Zakon primjenjuju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveni radnici koji zdravstvenu djelatnost obavljaju sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti.

Prava pacijenata koja se promiču navedenim Zakonom su ljudska prava vrijednosti u zdravstvu, kao što je pravo pacijenta da ga se poštuje kao ljudsko biće, pravo na suodlučivanje, pravo na fizički i mentalni integritet, zaštitu svoje osobnosti i pravo na poštivanje moralnih, kulturnih i vjerskih uvjerenja.

Pravo na suodlučivanje i pravo na obaviještenost

Pravo na suodlučivanje i obaviještenost imanentno je pravo koje čini sadržaj ovog Zakona. Kako bi pacijent preuzeo ulogu subjekta odlučivanja, dao svoj pristanak ili odbio neki zahvat, mora biti potpuno obaviješten o stanju svoga zdravlja, odnosno bolesti. Prema odredbi članka 6. Zakona, pravo na suodlučivanje obuhvaća pravo pacijenta na obaviještenost i pravo na prihvaćanje ili odbijanje pojedinog dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka. To se pravo odnosi na tijek cjelokupnog liječenja.

Temeljem članka 8. Zakona, pacijent ima pravo dobiti obavijesti na način koji mu je razumljiv s obzirom na dob, obrazovanje i mentalne sposobnosti. Kada je priroda bolesti pacijenta takva da može ugroziti zdravlje drugih ljudi (primjerice zarazne bolesti: tuberkuloza, SIDA, SARS, velike boginje, spolno prenosive bolesti itd.), pacijent s punom poslovnom sposobnošću ne može se odreći prava na obaviještenost o svom zdravstvenom stanju. Pacijent ima pravo biti obaviješten čak i u slučajevima kad njegov pristanak nije uvjet započinjanja terapije (članak 15. stavak 3. Zakona).

Pacijent, sukladno članku 10. Zakona, ima uvijek pravo tražiti drugo stručno mišljenje o svome zdravstvenom stanju. Drugo stručno mišljenje pacijentu je, na usmeni ili pisani zahtjev, obvezan dati svaki zdravstveni radnik visoke stručne spreme i odgovarajuće specijalizacije, koji nije sudjelovao u izravnom pružanju određenog oblika zdravstvene usluge pacijentu.

Pravo na prihvaćanje, odnosno odbijanje medicinskoga postupka ili zahvata

Pacijent ima pravo prihvatiti ili odbiti pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak (članak 16. Zakona). Svoj pristanak, kao znak prihvaćanja preporučenog medicinskog postupka, pacijent daje potpisivanjem obrasca suglasnosti. Iznimno, ako je riječ o neodgodivom medicinskom zahvatu kada bi njegovo ne poduzimanje ugrozilo život pacijenta ili prouzročilo teža oštećenja zdravlja, tada se zahvat i medicinski postupci mogu poduzimati i bez potpisanog pristanka, ali samo dok ta opasnost traje.

Za osobe koje nisu sposobne dati svojevoljni pristanak potpisivanjem izjave (maloljetna osoba, osoba bez svijesti, osoba s težom duševnom smetnjom te poslovno nesposobna osoba), sukladno članku 17. Zakona, obrazac suglasnosti potpisuje zakonski zastupnik ili skrbnik. Slijepa osoba, gluha osoba koja ne zna čitati, nijema osoba koja ne zna pisati i gluhoslijepa osoba, prihvaća pojedini dijagnostički, odnosno terapijski postupak izjavom u obliku javnobilježničkog akta, ili pred dva svjedoka iskazanom izjavom o imenovanju poslovno sposobne osobe koja će u njezino ime prihvaćati ili odbijati pojedini takav postupak.

U interesu pacijenta, zakonski zastupnik ili skrbnik, može suglasnost u bilo koje vrijeme povući potpisivanjem izjave o odbijanju pojedinoga dijagnostičkog, odnosno terapijskog postupka. Ukoliko su interesi pacijenata kojima je imenovan zastupnik ili skrbnik i njihovih zakonskih zastupnika, odnosno skrbnika suprotstavljeni, zdravstveni radnik dužan je odmah o tome obavijestiti nadležni centar za socijalnu skrb (članak 17. stavak 2. Zakona).

Zaštita pacijenta nad kojim se obavlja znanstveno istraživanje

Prema članku 19. Zakona, za znanstveno istraživanje nad pacijentom nužan je izričiti pristanak obaviještenog pacijenta. Pristanak obaviještenog pacijenta u smislu Zakona je, pisana, datirana i od pacijenta potpisana suglasnost za sudjelovanje u određenom znanstvenom istraživanju ili medicinskoj nastavi, dana na temelju preciznih i na razumljiv način dokumentiranih obavijesti o prirodi, važnosti, posljedicama i rizicima ispitivanja.

Znanstvena istraživanja nad pacijentom mogu se poduzeti ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti: a) nema zamjene usporedive učinkovitosti za istraživanje na ljudima, b) rizici kojima se izlaže pacijent nisu nerazmjerni mogućim koristima od istraživanja, c) istraživanje je odobrilo nadležno etičko povjerenstvo nakon nezavisnog ispitivanja njegove znanstvene vrijednosti, važnosti cilja istraživanja i ocjene njegove etičke prihvatljivosti, d) pacijenti su upoznati o svojim pravima i e) pribavljen je pristanak obaviještenog pacijenta.

Pravo na pristup medicinskoj dokumentaciji

Pacijent ima pravo na pristup cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji koja se odnosi na dijagnostiku i liječenje njegove bolesti te ima pravo, o svome trošku, zahtijevati presliku medicinske dokumentacije.

U slučaju smrti pacijenta, ako to pacijent nije za života izrijekom zabranio, pravo na uvid u medicinsku dokumentaciju ima bračni drug pacijenta, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta. Protivljenje uvidu u medicinsku dokumentaciju pacijent daje pisanom izjavom solemniziranom od javnog bilježnika.

Pravo na povjerljivost

Pacijent ima pravo na povjerljivost podataka koji se odnose na stanje njegova zdravlja sukladno propisima o čuvanju profesionalne tajne i zaštiti osobnih podataka. Svi podaci o zdravstvenom stanju pacijenta profesionalna su tajna i mogu se davati samo onim osobama koje je pacijent ovlastio. Pod povjerljivim podacima podrazumijeva se ne samo dijagnoza i zdravstveno stanje, već i sam boravak u zdravstvenoj ustanovi.

Pacijent ima pravo dati usmenu ili pisanu izjavu o osobama koje mogu biti obaviještene o njegovu prijamu u stacionarnu zdravstvenu ustanovu, njegovu zdravstvenom stanju te može imenovati osobe kojima zabranjuje davanje tih podataka.

Pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove

Kada pacijent želi samovoljno napustiti bolnicu, mora dati pisanu izjavu ili usmenu izjavu, pred dva istovremeno nazočna svjedoka koji potpisuju izjavu o namjeri pacijenta. Pisana izjava prilaže se u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Ako pacijent samovoljno napusti bolnicu bez potpisane izjave ili usmene izjave dane pred dva svjedoka, zdravstveni radnik mora obavijestiti uže članove obitelji pacijenta ili njegova skrbnika, a ako je posebno određeno, i policiju ili centar za socijalnu skrb.

Podatak o samovoljnom napuštanju zdravstvene ustanove bez najave, nadležni zdravstveni radnik obvezan je upisati u medicinsku dokumentaciju pacijenta. Pacijent nema pravo na samovoljno napuštanje zdravstvene ustanove kada može ugroziti vlastiti život i zdravlje ili život i zdravlje drugih ljudi (članak 27. Zakona).

Pravo na naknadu štete

Ako pri korištenju zdravstvene zaštite pacijentu bude nanesena šteta, pacijent može zahtijevati naknadu štete sukladno općim propisima obveznoga prava. Pacijentom se smatra svaka osoba, bolesna ili zdrava, koja zatraži ili kojoj se pruža određena mjera ili usluga u cilju očuvanja i unaprjeđenja zdravlja, sprječavanja bolesti, liječenja ili zdravstvene njege i rehabilitacije.

Povjerenstvo za zaštitu i promicanje prava pacijenata u jedinici područne (regionalne) samouprave

Povjerenstvo za zaštitu prava pacijenata, temeljem članka 30. Zakona, osniva se u svakoj jedinici područne (regionalne) samouprave. Povjerenstvo ima pet članova koje, na temelju javnog poziva, imenuje skupština jedinice područne (regionalne) samouprave iz redova pacijenata, nevladinih udruga i stručnjaka na području zaštite prava pacijenata.

Pritužba pacijenta

Pacijent koji smatra da mu je povrijeđeno pravo utvrđeno Zakonom, ima pravo usmeno ili pisanim putem, izjaviti pritužbu ravnatelju zdravstvene ustanove, upravi ili osobi ovlaštenoj za vođenje poslova trgovačkog društva koje obavlja zdravstvenu djelatnost, odnosno privatnom zdravstvenom radniku.

Ako navedene osobe ne obavijeste pacijenta, u roku od osam dana od dana izjavljene pritužbe, o mjerama poduzetim povodom pritužbe, ili ako nije zadovoljan poduzetim mjerama, pacijent ima pravo podnijeti pritužbu Povjerenstvu za zaštitu i promicanje prava pacijenata.

Za pacijenta koji nije pri svijesti, koji nije sposoban za rasuđivanje te za maloljetnog pacijenta, pritužbu Povjerenstvu ima pravo podnijeti bračni drug pacijenta, izvanbračni drug, punoljetno dijete, roditelj, punoljetni brat ili sestra te zakonski zastupnik, odnosno skrbnik pacijenta.

Povjerenstvo obvezatno obavještava pacijenta o svim mjerama poduzetim povodom njegove pritužbe, i to najkasnije u roku od petnaest dana. Povjerenstvo ima pravo pristupa u prostorije u kojima se obavlja zdravstvena djelatnost te pravo uvida u način ostvarivanja prava pacijenata u pojedinoj ustanovi. Nakon obavljenog uvida, povjerenstvo će sastaviti izvješće i najkasnije u roku od osam dana obavijestiti nadležne inspekcijske službe (zdravstvena, sanitarna), odnosno tijela koja po posebnim zakonima obavljaju nadzor nad radom zdravstvenih djelatnika (Hrvatska liječnička komora, Hrvatska stomatološka komora, Hrvatska ljekarnička komora, Hrvatska komora medicinskih biokemičara i Hrvatska komora medicinskih sestara).

Povratnu informaciju o poduzetim mjerama navedena tijela obvezatno dostavljaju županijskom povjerenstvu, najkasnije u roku od trideset dana, a ako je posrijedi hitnost, bez odgađanja.

Ako učinjena povreda prava pacijenata istodobno čini određeno kazneno djelo, odnosno prekršaj, nadležna inspekcija odnosno komora dužna je podnijeti kaznenu, odnosno prekršajnu prijavu i o tome obavijestiti povjerenstvo. O cjelovitom ishodu postupka, povjerenstvo obvezatno obavještava pacijenta, što ukazuje na njegovo pravo na povratnu informaciju o tome što se dogodilo ili što se događa s podnesenom pritužbom.

Mr. sc. Kate Bagović


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite