Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

1.9.2010

Uvjeti i kriteriji za izbor zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament

 Hrvatski sabor je na sjednici održanoj 15. srpnja 2010. donio Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament koji uređuje postupak i način izbora zastupnika za Europski parlament, utvrđuje uvjete za ostvarenje prava na glasovanje i kandidiranje hrvatskih državljana i državljana iz država članica Europske unije koji u Hrvatskoj imaju prebivalište ili privremeni boravak.
Zakon stupa na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, osim odredaba o statusu promatrača koje stupaju na snagu danom potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji. Prvi izbori za članove u Europski parlament u Hrvatskoj raspisat će se nakon pristupanja Hrvatske Europskoj uniji.

Načela izbora članova Europskog parlamenta

Članove Europskog parlamenta izabiru izravno građani Europske unije svakih pet godina, na temelju općeg, slobodnog i jednakog biračkog prava, tajnim glasovanjem. Za izbor članova Europskog parlamenta nije propisan jedinstveni izborni sustav već je svaka država članica Europske unije slobodna izabrati vlastiti sustav, uz poštivanje uvjeta propisanih Aktom o izboru predstavnika Europskog parlamenta neposrednim odlučivanjem od 18. studenoga 1999. Nastavno, izborni sustav država članica mora primjenjivati sustav proporcionalne zastupljenosti, izborno područje može biti podijeljeno na izborne jedinice čija podjela neće bitno utjecati na proporcionalnost izbornog sustava, a izborni prag na nacionalnoj razini ne može biti viši od 5%.

Kandidatura

Odluku o raspisivanju izbora za članove u Europski parlament donosi Predsjednik Republike Hrvatske. Odlukom će se objaviti broj članova koji se biraju, a isti će biti utvrđen Ugovorom o pristupanju Republike Hrvatske u Europsku uniju. Pravo predlaganja stranačkih lista za izbor članova u Europski parlament imaju sve političke stranke registrirane u Republici Hrvatskoj na dan objave odluke o raspisivanju izbora u Narodnim novinama (članak 14. Zakona).

Na listi kandidata mora biti toliko kandidata koliko se članova bira u Europski parlament. Prilikom sastavljanja liste predlagatelj je dužan voditi računa o načelu ravnopravnosti spolova. Za pravovaljanost prijedloga liste za izbor članova u Europski parlament potrebno je prikupiti najmanje 5000 potpisa birača (članak 15.).

Kandidatura državljana iz država članica Europske unije koji u Hrvatskoj imaju prebivalište ili privremeni boravak

Direktivom Vijeća 93/109/EZ od 6. prosinca 1993. detaljno se utvrđuje postupak ostvarivanja prava glasa i kandidiranja na izborima za Europski parlament za građane Unije koji borave u državi članici koje nisu državljani. Zakon o izborima zastupnika iz Republike Hrvatske u Europski parlament usuglašen je s navedenom Direktivom.

Člankom 5. Zakona propisano je da za člana u Europski parlament mogu biti birani državljani druge države članice Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima, ako zadovoljavaju uvjete za ostvarivanje prava kandidiranja propisana Zakonom i pod uvjetom da im u Republici Hrvatskoj i državi članici Europske unije čiji su državljani, nije pravomoćnom sudskom odlukom oduzeta poslovna sposobnost, odnosno da presudom u kaznenom ili u građanskom postupku nisu lišeni prava na kandidiranje.

Države članice razmjenjuju informacije o državljanima stavljenima na popis birača te će Državno izborno povjerenstvo Republike Hrvatske obavijestiti druge države članice Europske unije o tome koji se njihovi državljani kandidiraju na izborima za Europski parlament.

Ako je pravo glasovanja i kandidiranja na izborima za člana u Europski parlament državljanin druge države članice Europske unije ostvario u Republici Hrvatskoj, to pravo ne može ostvariti u matičnoj državi, niti u drugoj državi članici Europske unije, na istim izborima (članak 6.). Državljanin Republike Hrvatske koji ostvari pravo na glasovanje i kandidiranje u drugoj državi članici Europske unije, ne može ostvariti pravo na glasovanje i kandidiranje na istim izborima u Republici Hrvatskoj. Birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj glasuju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske.

Izbor članova u Europski parlament

Teritorij Republike Hrvatske je, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, jedna izborna jedinica. Članovi u Europski parlament biraju se po proporcionalnoj zastupljenosti i preferencijalnom glasovanju. Tijela za provedbu izbora članova u Europski parlament su Državno izborno povjerenstvo, županijska izborna povjerenstva i Gradsko izborno povjerenstvo Grada Zagreba, općinska i gradska izborna povjerenstva i birački odbori.

Birači mogu glasovati samo jedanput i samo za jednu listu kandidata. Birač ima pravo na preferirani glas te na odabranoj listi može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima. Preferirani glasovi za pojedine kandidate uvažavaju se ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Preferirani glas pretpostavlja političku informiranost, poznavanje i prepoznatljivost kandidata. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučuje poredak na listi kandidata. Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% danih glasova birača (članak 25.).

Podjela mjesta za članove u Europski parlament

Podjela mjesta za članove u Europski parlament između lista kandidata obavlja se na državnoj razini. Ukupan broj važećih glasova koji je dobila svaka lista (biračka masa liste) dijeli se s brojevima od 1 do broja članova koji se biraju u Europski parlament. S liste kandidata izabrano je toliko kandidata koliko mandata je dobila lista.

Nespojivost dužnosti i članstva u Europskom parlamentu

Zakonom je propisano koje su dužnosti nespojive s članstvom u Europskom parlamentu. Zastupnik u parlamentu, istodobno s obnašanjem dužnosti, ne može biti: predsjednik Republike Hrvatske, Hrvatskoga sabora i Vlade Republike Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru, član Vlade Republike Hrvatske, sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske, sudac, državni odvjetnik, zamjenik državnog odvjetnika, pučki pravobranitelj, zamjenik pučkog pravobranitelja, ravnatelj državne upravne organizacije, tajnik Vlade Republike Hrvatske, predstojnik Ureda Predsjednika Republike, veleposlanik, generalni konzul, župan i zamjenik župana, gradonačelnik i zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba, djelatna vojna osoba, službenik i namještenik u Oružanim snagama, član uprave trgovačkog društva, ustanove i izvanproračunskog fonda koji su od posebnoga državnog interesa, te čelnik pravne osobe koja je Hrvatskom saboru obvezna po zakonu podnositi izvješće (članak 10. stavak 2. Zakona).

Navedene osobe mogu se kandidirati za zastupnika Europskog parlamenta. U slučaju da budu izabrane, prestaje funkcija koju obnašaju danom početka mandata u Europskom parlamentu.

Prestanak mandata zastupnika

Prema članku 11. Zakona, članu Europskog parlamenta prestaje mandat prije isteka vremena na koje je izabran:

• ukoliko podnese ostavku

• ukoliko za vrijeme trajanja mandata prihvati obnašanje dužnosti koja se prema odredbama Zakona smatra nespojivom

• ukoliko mu je pravomoćnom sudbenom odlukom oduzeta poslovna sposobnost

• ukoliko je pravomoćnom sudbenom presudom osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju duljem od 6 mjeseci

• smrću.

Člana čiji je mandat prestao zamjenjuje zamjenik koji počinje obnašati dužnost nakon što Hrvatski sabor utvrdi nastup zakonskih pretpostavki za primjenu instituta zamjenjivanja.

Utvrđivanje nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora

Ustavnost i zakonitost izbora nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja ili izbora mogu podnijeti političke stranke, nositelji neovisne liste, kandidati za članove u Europski parlament, najmanje 100 birača ili 5% birača (članak 62. Zakona).

Prigovor se podnosi Državnom izbornom povjerenstvu u roku od 48 sati, računajući od isteka dana kad je izvršena radnja na koju je stavljen prigovor. Povjerenstvo je dužno donijeti rješenje o prigovoru u roku od 48 sati od dana kada je dostavljen prigovor. Ako povjerenstvo utvrdi da je bilo nepravilnosti koje su bitno utjecale ili su mogle utjecati na rezultate izbora, poništit će radnje i odrediti da se u određenom roku te radnje ponove.

Promatranje izbora

Političke stranke, birači koji su predložili kandidate, nevladine udruge i međunarodne organizacije koje djeluju u Republici Hrvatskoj imaju pravo pratiti izbornu promidžbu, cjelokupnog izbornog postupka, glasovanja, rada izbornih tijela i uvid u sav izborni materijal.

Status promatrača

Nakon potpisivanja Ugovora o pristupanju Europskoj uniji, Hrvatski sabor će iz redova zastupnika Hrvatskoga sabora imenovati promatrače u Europski parlament (članak 79.). Na promatrače koje imenuje Hrvatski sabor ne primjenjuju se odredbe Zakona o nespojivosti funkcije zastupnika u Hrvatskom saboru, s funkcijom člana Europskog parlamenta. Status promatrača prestaje danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji, kada privremeno postaju punopravni članovi u Europskom parlamentu, do raspisivanja prvih izbora.

Mr. sc. Kate Bagović


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite