Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

13.9.2010

Zatezne kamate i zaostali iznosi mirovina

Korisniku mirovine pravo na mirovinu priznaje se počevši od određenog datuma, s obzirom na dan podnošenja zahtjeva za priznanje prava na mirovinu te trenutak udovoljavanja zakonom propisanim uvjetima. Budući da pravo na mirovinu, zbog različitih objektivnih okolnosti tijekom upravnog postupka, može biti priznato rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje čiji je datum donošenja znatno kasniji od datuma priznanja samog prava, postavlja se pitanje prava na isplatu zaostataka te prava na zatezne kamate.
Primjerice, rješenjem donesenim tek 1. travnja 2010. godine korisniku može biti priznato pravo na mirovinu počevši od 1. ožujka 2009. godine. Na osnovu takvog rješenja, korisniku mirovine će se, po njegovu donošenju, isplatiti cjelokupni zaostaci te nastavno mirovina, ali mu ipak neće biti isplaćene i zakonske zatezne kamate na te iznose koje on najčešće očekuje od dana priznanja prava do dana isplate, a niti isplatu istih može uspješno ostvariti u parnici.

U ovom slučaju treba polaziti od odredbi članka 5., 110. i 111. Zakona o mirovinskom osiguranju. Naime, prema tim se odredbama prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja utvrđena zakonom, stječu danom udovoljavanja propisanim uvjetima, ali na zahtjev stranke.

To znači da se radi o osobnim pravima osiguranika odnosno korisnika mirovine, koja se ne stječu ex lege, već odlukom Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u ovom slučaju rješenjem o priznanju prava na mirovinu, kojim se osim prava na mirovinu utvrđuje i njezina visina, a sve to, ponavljamo, na zahtjev samog osiguranika.

Na taj način, zapravo, tek donošenjem rješenja kojim je priznato pravo na mirovinu osiguranik odnosno korisnik stječe pravni osnov za svoje potraživanje. Dakle, samo potraživanje prije donošenja spomenutog rješenja nije kao takvo uopće egzistiralo, tj. prije dana donošenja rješenja potraživanje nije niti dospjelo.

Tek donošenjem pravomoćnog rješenja uspostavlja se pravni osnov za isplatu, pa se od tog dana može i raspravljati o eventualnom zakašnjenju Zavoda u ispunjenju svoje dospjele obveze i potraživanju zateznih kamata na temelju članka 29. Zakona o obveznim odnosima.

Dakle, ako je upravno tijelo rješenje o priznanju prava na mirovinu donijelo dana 1. travnja 2010. godine, a zaostatke isplatilo već 24. travnja 2010., time je svoju obvezu zapravo izvršilo na vrijeme, poglavito stoga jer se mirovinska primanja isplaćuju mjesečno unatrag (članak 87. stavak 1. Zakona o mirovinskom osiguranju), a rješenje o priznanju prava izvršava se tek nakon njegova donošenja (članak 119. stavak 1. Zakona).

Također treba naglasiti kako je tek rješenjem o mirovini utvrđena obveza kao glavnica izražena određenim brojem novčanih jedinica, stoga niti zakonska zatezna kamata po članku 29. Zakona o obveznim odnosima ne može početi teći dok taj broj novčanih jedinica uopće nije određen. Budući da je broj novčanih jedinica određen rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje o priznanju prava na mirovinu, tek nakon njegovog donošenja, prema načelu monetarnog nominalizma, mogu teći i zakonske kamate iz razloga što su tek tada i ispunjeni svi uvjeti za tu posljedicu dužnikova zakašnjenja: dospjelost tražbine koja je nastala i određivanje naknade kao novčane obveze u smislu članka 21. Zakona o obveznim odnosima.

Budućem nositelju mirovinskog prava već od trenutka podnošenja zahtjeva na raspolaganju stoje različiti instrumenti kojima može intervenirati u tijek upravnog postupka kako bi ubrzao okončanje i donošenje upravnog akta na temelju kojeg će mu onda pravodobno biti priznato pravo i isplaćena mirovina (npr. žalba zbog šutnje administracije, požurnice i sl.), te na taj način zapravo može izbjeći pokretanje ionako promašenog parničnog postupka.

U prilog navedenome upućujemo na sudsku odluku Županijskog suda u Zagrebu, broj 20 Gž 8126/08 od 1. lipnja 2010., kojom je odbijena žalba podnositeljice i potvrđena prvostupanjska presuda uz obrazloženje da je tek donošenjem rješenja, kojim je podnositeljici priznato pravo na invalidsku mirovinu i utvrđena visina te mirovine, tužiteljica/podnositeljica stekla pravni osnov za svoje potraživanje, pa je tuženi (dužnik - Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje) tek tada mogao doći u zakašnjenje.

Daniel Sever, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite