Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

15.10.2010

Imovinske kartice sudaca

Novim Zakonom o Državnom sudbenom vijeću (NN 116/2010) propisano je kao novo stegovno djelo nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici sudaca. Propisana je i obveza podnošenja imovinske kartice u slučaju bitnih promjena u imovini suca istekom godine u kojoj je promjena nastala te u slučaju ostvarenja novčane štednje ako ona premašuje jednogodišnji neto iznos prihoda suca.

Promjenom Ustava Republike Hrvatske, 16. lipnja 2010. godine, bitno su izmijenjene odredbe koje se odnose na sudbenu vlast. Tako je određeno da Državno sudbeno vijeće samostalno odlučuje o imenovanju, napredovanju, premještaju, razrješenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova. Također se određuje da je Državno sudbeno vijeće samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti. Sukladno navedenim izmjenama, trebalo je izvršiti i promjenu postojećeg Zakona o državnom sudbenom vijeću koji je donesen još 1993. godine te je mijenjan ukupno sedam puta.

Novi Zakon o državnom sudbenom vijeću stupa na snagu 21.listopada 2010. godine. Njime se, među ostalim, propisuje sastav DSV-a, postupak izbora članova, djelokrug te način rada, sudjelovanje DSV-a u osposobljavanju i usavršavanju sudaca i drugog pravosudnog osoblja, uvjeti za imenovanje sudaca te odgovornost sudaca za počinjena stegovna djela.

U članku 62. stavak 2. Zakona određeno je kao stegovno djelo nepodnošenje imovinske kartice ili neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici. Naime, suci su obvezni u roku od 30 dana od dana prvog stupanja na dužnost podnijeti Državnom sudbenom vijeću izvješće o svojoj imovini, te imovini svoga bračnog druga i maloljetne djece, ako je tijekom obnašanja dužnosti došlo do bitne promjene istekom godine u kojoj je promjena nastala. Suci su obvezni u ovom izvješću podnijeti i podatke o novčanoj štednji ako ona premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda sudaca (članak 87.).

Ovdje nije sankcionirano samo neistinito prikazivanje podataka u imovinskoj kartici, već i samo nepodnošenje imovinske kartice. Vjerujemo da je razlog ovakvom rješenju činjenica da neki dužnosnici uopće nisu predavali svoju imovinsku karticu, za što do sada nisu mogli biti sankcionirani. U javnosti se prezentirala moralna obveza podnošenja imovinske kartice, bez potrebe za strožim i konkretnim sankcijama, stoga pozdravljamo ovakvo rješenje zakonodavca.

Zakonom je određena i ovlast Vijeća da vodi imovinske kartice sudaca i osobne očevidnike sudaca. Novina je da nakon prvog primitka imovinske kartice suca, Vijeće može pribaviti od porezne uprave i drugih tijela podatke kojima raspolažu i usporediti ih s podacima u prijavi imovine (članak 88.).

U slučaju da sudac nije dostavio podatke o načinu stjecanja imovine koju je naveo u imovinskoj kartici, DSV će zatražiti od suca pisano očitovanje. Ako Vijeće utvrdi da određeni sudac nije naveo svu imovinu u imovinskoj kartici ili postoji nesrazmjer u odnosu na imovinu i primanja suca, o tome obavještava predsjednika suda u kojem sudac obnaša dužnost, odnosno predsjednika neposredno višega suda, a radi ocjene je li potrebno pokrenuti stegovni postupak.

Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda odnosno predsjednik neposredno višeg suda, dužan je protiv tog suca podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

Radi veće transparentnosti i onemogućavanja manipuliranja ostvarenim prihodom, određena je obveza suca da u imovinsku karticu uključi i imovinu kako svoga bračnog druga, tako i svoje maloljetne djece. Također postoji obveza podnošenja imovinske kartice u slučaju bitnih promjena na imovini, kao što je kupnja nove nekretnine, automobila odnosno stjecanje većeg nasljedstva, te, već navedena, štednja koja premašuje jednogodišnji iznos neto prihoda sudaca.

Za počinjena stegovna djela mogu se izreći stegovne kazne koje se kreću od ukora kao najblaže kazne, zatim novčane kazne koja se može izreći do jedne trećine plaće ostvarene u prethodnom mjesecu kroz najdulje šest mjeseci, dok je razrješenje od dužnosti najteža kazna koja se može izreći (članak 63. stavak 1.).

U članku 97. Zakona određeno je da će Vijeće donijeti i novi Pravilnik o obliku i sadržaju Obrasca o imovini sudaca, te Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja osobnih očevidnika sudaca u roku od 3 mjeseca.

Donošenjem novog Zakona o Državnom sudbenom vijeću stvoreni su uvjeti za transparentno podnošenje imovinske kartice, a samim time i za vraćanje povjerenja javnosti u poštenje i rad svih sudaca.

Pripremio: Aleksandar Đurđević, dipl. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite