Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

3.11.2010

Kasnije umirovljenje za spas mirovinskog sustava

Previsoki troškovi dosadašnjeg mirovinskog sustava zbog sve manjeg broja osiguranika i sve većeg broja korisnika ozbiljno prijete njegovoj održivosti zbog čega je bilo nužno izmijeniti postojeći Zakon o mirovinskom osiguranju postupnim izjednačavanjem zakonske dobi za odlazak u starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu žena i muškaraca te smanjivanjem iznosa prijevremene starosne mirovine.

Zakon o mirovinskom osiguranju, koji je Hrvatski sabor donio 10. srpnja 1998., a primjenjuje se od 1. siječnja 1999., do sada se mijenjao i dopunjavao deset puta. Osim toga, Ustavni sud RH svojim je odlukama broj br. U-I-1152/2000 i dr. od 18. travnja 2007. (NN, br. 43/07) i broj U-I-988/1998 i dr. od 17. ožujka 2010. (NN, br. 40/10), utvrdio neustavnost njegovih odredbi s različitim uvjetima za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja za muškarce i žene (članci 30., 31. i 66. i članak 78. stavak 2.), i odredbi o nepromjenjivosti prava iz mirovinskog osiguranja stečenih prema prijašnjim propisima (članak 5. stavci 3. i 5.).

Također, s obzirom na gospodarsku i financijsku situaciju, Vlada RH u svibnju ove godine predstavila je Program gospodarskog oporavka u kojem je, među ostalim, navedeno da će se obaviti pripreme za uvođenje promjena u sustavu mirovinskog osiguranja.

Uz navedeno, razlog donošenju ove posljednje novele nalazi se i u činjenici da su u međuvremenu doneseni i izmijenjeni neki zakoni s utjecajem na mirovinsko osiguranje (Pomorski zakonik, Zakon o obrtu, Zakon o poljoprivredi, Zakon o trgovačkim društvima, Zakon o socijalnoj skrbi) te u pojavi nekih praktičnih problema u njegovoj dosadašnjoj primjeni.

Obveznim osiguranjem sada su obuhvaćene osobe koje obavljaju djelatnost za čije obavljanje nije propisano izdavanje odobrenja ili registracije, ali imaju obilježje samostalnosti, trajnosti i s namjerom stvaranja izvora dohotka ili dobiti i po osnovi obavljanja tih djelatnosti su obveznici poreza na dohodak ili poreza na dobit, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi kao i osobe koje obavljaju obrt kao domaću radinost ili kao sporedno zanimanje, ako nisu korisnici mirovine, osim korisnika invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, ili nisu obvezno osigurane po drugoj osnovi.

S obzirom na odredbe novog Zakon o poljoprivredi, izmijenio se članak 12. stavak 1. Zakona te su obvezno osigurani poljoprivrednici, kojima je poljoprivreda jedino ili glavno zanimanje i koji su, kao takvi, upisani u registar poljoprivrednih gospodarstava. Upisom u navedeni registar i brisanjem iz njega uspostavlja se i prestaje svojstvo osiguranika čime se želi postići da se, kao i u drugim djelatnostima, mirovinskim osiguranjem obuhvate osobe koje se poljoprivredom zaista i bave.

Po novome, obvezno su osigurani, osim članova uprave, i izvršni direktori trgovačkih društava, ako nisu obvezno osigurani po drugoj osnovi. Također, obvezno je osiguran i roditelj njegovatelj prema Zakonu o socijalnoj skrbi, za vrijeme trajanja toga svojstva (članak 15. stavak 3.). Doprinose za njihovo mirovinsko osiguranje plaća Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, na teret državnog proračuna.

Svakako najvažnije izmjene Zakona o mirovinskom osiguranju odnose se na postupno izjednačavanje žena s muškarcima pri ostvarivanju prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu te povećanje postotka smanjenja prijevremene starosne mirovine za buduće korisnike te mirovine.

Naime, izmijenjenim člankom 78. stavak 2. uvodi se smanjenje polaznog faktora za određivanje prijevremene starosne mirovine za svaki kalendarski mjesec prije navršenih godina života osiguranika propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, pa će tako iznositi 0,15% za osobe sa 40 i više godina staža, 0,19% za osobe sa 39 godina staža, 0,24% za osobe sa 38 godina staža, 0,29% za osobe sa 37 godina staža te 0,34% za osobe sa 36 godina mirovinskog staža, čime se nastoji uspostaviti ravnoteža u troškovima ovog dijela mirovinskog sustava.

S druge strane, budući da je cilj svakoga mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti da se što više odgodi odlazak u mirovinu odnosno da se osiguranici stimuliraju za što duže ostajanje u osiguranju, dopunjen je članak 78. stavak 3., kojim se na isti način, kako se smanjuje u slučaju prijevremene starosne mirovine, povećava polazni faktor osiguranicima koji odlaze u starosnu mirovinu nakon navršene 65. godine života, zavisno od njihove starosti u vrijeme ostvarivanja prava na mirovinu. Predložena mjera vrijedi jednako za muškarce i žene, bez obzira što će žene u prijelaznom razdoblju moći ostvariti starosnu mirovinu prije navršene 65. godine života, jer im je omogućen rad do te starosne dobi. Ovu bi pogodnost mogli koristiti samo osiguranici koji prvi put ostvaruju pravo na mirovinu i koji su tada stariji od 65 godina.

Odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju nije bilo izričito određeno s kojim danom prestaje pravo na mirovinu i ostala mirovinska primanja u slučaju smrti korisnika, pa se u praksi kao dan do kada pripada pravo na mirovinu uzimao dan smrti korisnika zbog čega su se vodili neekonomični postupci povrata preplaćenih sredstava prema bankama i nasljednicima, kada je Zavod za mirovinsko osiguranje potraživao sredstva samo za dio mjeseca u kojem je korisnik umro. Stoga je novim stavkom 2. u članku 79. propisano da u slučaju smrti korisnika mirovine, dospjela mirovina i ostala primanja pripadaju do zadnjeg dana u mjesecu u kojem je korisnik umro.

Dosadašnji rok od 15 dana iz članka 101. stavka 1. točaka 1. do 3. Zakona za prijave, odjave i promjene u osiguranju skraćen je na 8 dana.

Kako se propisuje da se, u izvršavanju obveza iz navedene Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, žene izjednačuju s muškarcima u pogledu uvjeta starosne dobi i mirovinskog staža za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu, to će se izjednačavanje izvršiti postupno, po 3 mjeseca svake godine, počevši od 1. siječnja 2011., zaključno do kraja 2029., tako da bi se ta prava od 1. siječnja 2030. ostvarivala pod jednakim uvjetima, bez obzira na spol osiguranika.

Ženama koje prvi put stječu mirovinu u prijelaznom razdoblju iz članka 26. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju, odnosno koje ostvaruju pravo na starosnu mirovinu od navršenih 60 godina i 3 mjeseca u razdoblju od 2011. do 65. godine života (31. prosinac 2029.), osigurava se povećanje polaznog faktora za određivanje mirovine za 0,15% za svaki kalendarski mjesec koji je protekao od navedene navršene starosne dobi do dana ostvarivanja prava, a najviše za 5 godina.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite