Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

29.11.2010

Utjecaj korištenja bolovanja na sustav „pokude i pohvale“ u radnim odnosima

Zabranjeno je novčano nagrađivati radnike zato što tijekom kalendarske godine ili nekog drugog razdoblja nisu bili, ili su bili neznatno, na bolovanju, odnosno kažnjavati one koji su na bolovanju proveli neko određeno vrijeme. Takvo postupanje je protuustavno i protuzakonito i predstavlja diskriminaciju, koja je prema Zakonu o suzbijanju diskriminacije zabranjena.

Pravo na bolovanje, odnosno pravo biti nesposoban za rad jedno je od temeljnih radno-socijalnih prava. Isto tako, članak 59. Ustava Republike Hrvatske propisuje: „Svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom.“

Nadalje, člankom 77. Zakona o radu propisano je da je radnik dužan što je prije moguće obavijestiti poslodav­ca o privremenoj nesposobnosti za rad, a najkasnije u roku tri dana dužan mu je dostaviti liječničku potvrdu o privremenoj nesposobnosti za rad i njezinom očekivanom trajanju. Ako tu obvezu nije mogao ispuniti zbog opravdanoga razloga, radnik je to dužan učiniti što je prije mo­guće, a najkasnije u roku tri dana od dana prestanka razloga koji ga je u tome onemogućavao.

Također, Zakon o suzbijanju diskriminacije osigurava zaštitu i promicanje jednakosti kao najviše vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske, stvara pretpostavke za ostvarivanje jednakih mogućnosti i uređuje zaštitu od diskriminacije na osnovi rase ili etničke pripadnosti ili boje kože, spola, jezika, vjere, političkog ili drugog uvjerenja, nacionalnog ili socijalnog podrijetla, imovnog stanja, članstva u sindikatu, obrazovanja, društvenog položaja, bračnog ili obiteljskog statusa, dobi, zdravstvenog stanja, invaliditeta, genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije.

Prema odredbama toga Zakona, svaka diskriminacija (pa i diskriminacija na temelju zdravstvenog stanja) zabranjena je, kao i ona u radnim odnosima (v. članak 8. Zakona o suzbijanju diskriminacije – područje primjene Zakona).

Iz odredbi Ustava RH, Zakona o radu, Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju i drugih relevantnih propisa, proizlazi da svaki radnik ima pravo na zdravstvenu zaštitu odnosno da ima pravo zbog bolovanja biti odsutan s posla kada to zdravstvene okolnosti zahtijevaju.

Dakle, svaki radnik ima pravo biti bolestan. Druga je stvar što se odsustvo radnika s posla poslodavcima baš i ne sviđa. Nekada im se to toliko ne sviđa da pokušavaju intervencijama u pravilnik o radu ili donošenjem nekih posebnih odluka, novčano nagraditi zdrave radnike, odnosno one koji nikada ili vrlo rijetko koriste bolovanje, a kazniti one koji češće obolijevaju.

Takve bi odredbe pravilnika o radu, odnosno odluke poslodavca kojima se utvrđuje novčano nagrađivanje radnika koji tijekom godine nisu bili na bolovanju, bile nezakonite (dakle, ništetne), jer se time u biti propisuje diskriminacija, koja je, kako smo naveli, strogo zabranjena.

Ako je u pozadini svega tzv. lažno bolovanje, taj problem poslodavac treba rješavati na drugi način, i to u skladu sa Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, odnosno zahtijevanjem kontrole opravdanosti bolovanja.

Također, poslodavcu ostaje još jedna mogućnost, ako se radi o dužem istovrsnom bolovanju radnika: u slučaju ako bolovanje radnika traje neprekidno 6 mjeseci zbog iste bolesti, izabrani doktor medicine primarne zdravstvene zaštite obvezan je obraditi osiguranika za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti, te sa svom propisanom dokumentacijom uputiti osiguranika nadležnom tijelu vještačenja mirovinskog osiguranja koje je obvezno donijeti ocjenu radne sposobnosti i invalidnosti najkasnije u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i o istome obavijestiti izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite i nadležni područni ured Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u roku od 8 dana od dana donošenja nalaza, mišljenja i ocjene (članak 35. stavak 2. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju).


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite