Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

21.12.2010

Bračni ugovor – pojam i primjena

Iako pojam bračnog ugovora težište stavlja na materijalne interese umjesto na osjećajnu stranu životne zajednice partnera, i time možda uzrokuje svojevrsnu nelagodu pri donošenju odluke o takvom uređenju imovinskih odnosa, činjenica je da i u Hrvatskoj osobe s većim prihodima ili mogućnošću stjecanja znatnije imovine ipak razmišljaju kako te odnose urediti drukčije nego što je to propisano Obiteljskim zakonom.

Mogućnost sklapanja bračnog ugovora u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo uvedena je Obiteljskim zakonom. To je pravni posao kojeg mogu sklopiti bilo nevjesta i ženik, bilo bračni drugovi o uređenju imovinskopravnih odnosa na postojećoj ili budućoj imovini (članak 255. stavak 1. Zakona). Dakle, bračni se ugovor može sklopiti prije sklapanja braka ili tijekom njegovog trajanja. Stoga je već je u postupku prijave namjere sklapanja braka matičar dužan buduće bračne drugove upoznati s mogućnošću uređenja imovinskih odnosa prema odredbama Obiteljskog zakona (članak 12. stavak 2.).

Kako su bračni drugovi autonomni u uređivanju svojih imovinskih odnosa, mogu ih urediti kako im najbolje odgovara, odstupajući u potpunosti ili djelomično od odredbi Obiteljskog zakona, prema kojima je, ukratko, imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka njegova vlastita imovina dok su na imovini koju su stekli radom za vrijeme trajanja braka (bračna stečevina), bračni drugovi suvlasnici u jednakim dijelovima (članak 248., 249. i 253.). Međutim, pri ugovaranju oblika suvlasništva na zajedničkoj imovini te mogućnostima njegovog razvrgnuća i upravljanja imovinom, bračni drugovi svakako trebaju voditi računa o odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.

Također, treba voditi računa da u slučaju uređenja imovinskih odnosa bračnim ugovorom, uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom prema trećima imaju pravni učinak ako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan za stjecanje prava ili se stvar ne može rabiti bez takva upisa (članak 255. stavak 2.). 

Kako Obiteljskim zakonom nije određen predmet bračnog ugovora, svaki sporazum koji nije protivan prisilnim propisima, bio bi dopušten. Ograničenje postoji i u primjeni stranog prava, naime, bračnim ugovorom nije dopušteno ugovoriti primjenu stranog prava na imovinskopravne odnose (članak 257.). To vrijedi kada su oba bračna druga hrvatski državljani, a kad se radi o braku u kojem je jedan od bračnih drugova stranac, primjenjuje se Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima.

Bračni drugovi samostalno sklapaju bračni ugovor, a umjesto bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti, bračni ugovor može sklopiti njegov skrbnik s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb (članak 256.).

Bračni ugovor mora biti sklopljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni (članak 255. stavak 3.). Ako je jedan od bračnih drugova lišen poslovne sposobnosti, bračni ugovor, sukladno članku 53. stavak 1. Zakona o javnom bilježništvu, mora biti sastavljen u obliku javnobilježničkog akta, pri čemu javni bilježnik mora provjeriti je li centar za socijalnu skrb odobrio njegovo sklapanje.

I izvanbračni drugovi svoje imovinske odnose ugovorom mogu urediti drukčije nego što je to propisano Obiteljskim zakonom, budući da se, prema članku 258., na izvanbračnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete, na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

Također, člankom 19. Zakona o istospolnim zajednicama, istospolnim partnerima omogućeno je ugovorno urediti imovinskopravne odnose na postojećoj i budućoj stečevini i imovini, sklapanjem ugovora u pisanom obliku i ovjerom potpisa oba partnera.

Iako je povjerenje među partnerima u svim segmentima njihovog života, pa tako i u imovinskom, pohvalno, prednost međusobnog uređenja imovinskih odnosa putem bračnog ugovora do izražaja dolazi u trenucima prestanka braka ili zajednice u smislu da jasno definirane odredbe ovakvog ugovora zasigurno mogu pridonijeti mirnijem razvodu odnosno prestanku izvanbračne ili istospolne zajednice, čime se izbjegavaju dugotrajni sporovi i visoki sudski troškovi.

Iz sudske prakse:

- „Prema odredbi čl. 255. st. 3. OZ bračni ugovor se sklapa u pisanom obliku s tim da potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni. Pravne posljedice ugovora koji nije sklopljen u propisanom obliku određuju odredbe čl. 71. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine 53/91, 73/91, 3/94, 7/96 i 112/99; dalje ZOO), koji je važio u vrijeme sklapanja ugovora o raspodjeli bračne stečevine i propisuje da ako je ugovor sklopljen u posebnoj formi, bilo na temelju zakona bilo voljom stranaka, važi ono što je u toj formi izraženo, a pravovaljane su samo usmene pogodbe o sporednim točkama u kojima u formalnom ugovoru nije ništa rečeno, ako nisu u opreci s njegovim sadržajem ili ako nisu protivne cilju zbog kojega je forma propisana.“ – odluka Vrhovnog suda RH broj Rev 1069/2005-2 od 8. lipnja 2006.

- „U smislu odredbe čl. 255. OZ bračni ugovor je strogo formalni pravni posao – propisan pisani oblik ugovora i ovjereni potpisi ugovornih stranaka čine njegov bitni sastav, zbog čega izostanak takve propisane forme ugovora ne može biti nadomješten realizacijom usmenog ugovora, a kako to tuženik sugerira u reviziji.“ - odluka Vrhovnog suda RH broj Rev 786/2008-2 od 12. veljače 2009.

Napominjemo da je na pravnom portalu IUS-INFO dostupan Ogledni primjer bračnog ugovora koji se odnosi na izvanbračnu zajednicu.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.

Literatura: Mira Alinčić, Dubravka Hrabar, Dijana Jakovac-Lozić, Aleksandra Korać-Graovac „Obiteljsko pravo“, Narodne novine, Zagreb, 2007.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite