Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

7.1.2011

Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem

Od 1. siječnja na snazi je Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem koji uvodi neka pojednostavljenja prijašnjih odredbi vezanih uz oduzimanje protupravno stečene imovinske koristi te uređuje i ona pitanja koja u postojećim propisima nisu bila uređena. Nezakonito stečena imovina od sada će se brže i jednostavnije oduzimati vlasnicima te će se, nakon pravomoćnosti sudske presude, prenositi u vlasništvo Republike Hrvatske.

Oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem uređeno je u više propisa (Zakon o kaznenom postupku, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Prekršajni zakon i Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela), no ta materija nigdje nije uređena na cjelovit, jednostavan i jasan način. Stoga je bilo prijeko potrebno donijeti propis koji na jednom mjestu i u potpunosti uređuje područje oduzimanja protupravno stečene imovinske koristi te postiže sklad kaznenog i imovinskog prava, posebice ovršnog prava.

Slijedom toga, u Hrvatskom saboru 15. prosinca 2010., donesen je Zakon o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, kojim se uređuje utvrđivanje imovinske koristi, osiguranje oduzimanja takve koristi, ovrha odluka o oduzimanju imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom, postupanje s oduzetom imovinom, kao i zaštita i ostvarenje prava oštećene osobe.

Jedno od temeljnih stajališta Zakona je da je odluka o oduzimanju imovine isključivo u nadležnosti suda čime se nastoji osigurati da sud ispituje osnovanost mjere i donosi odluku o primjeni zakonskih mjera. Sudskom odlukom, osim utvrđivanja krivnje, utvrđuje se i visina imovinske koristi. Pravomoćnošću odluke kojom je okrivljenik proglašen krivim, protupravno stečene stvari (pokretnine i nekretnine) postaju vlasništvo Republike Hrvatske.

Sud i tijela koja postupaju prema Zakonu, dužna su po službenoj dužnosti voditi računa je li oštećenik postavio imovinskopravni zahtjev, iz razloga što smiju postupati samo u odnosu na onaj dio imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom koji nije obuhvaćen imovinskopravnim zahtjevom. Ako bi utvrđivanje visine imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom znatnije odugovlačilo postupak ili bi se pojavile kakve druge poteškoće kod utvrđivanja, sud može visinu imovinske koristi utvrditi po slobodnoj ocjeni, pri čemu između izreke i obrazloženja mora postojati sklad.

Ipak moguće je da se, primjerice uslijed promjene tečaja, dogodi i promjena visine utvrđene imovinske koristi u sudskoj presudi. Ovdje se ne radi o novčanoj kazni prema počinitelju već o odluci da se počinitelju djela oduzme puni iznos stvarne imovinske koristi, dakle i onaj dio do kojeg je došlo zbog promjene tečaja strane valute nakon izvršenja djela. Ovo se smatra jedinim pravednim rješenjem i djeluje u smjeru uspostavljanja prijašnjeg stanja narušenog počinjenjem kaznenog djela (VSRH Kzz 14/1992-3 od 16.6.1993.).

Postupak za oduzimanje nezakonito stečene imovine može se voditi prije, tijekom i nakon okončanja kaznenog postupka. Smrt okrivljenika ne predstavlja prepreku za vođenje postupka ako se utvrdi da tom imovinom raspolažu njegovi nasljednici ili treće osobe te ako je imovinska korist ostvarena kaznenim djelom veća od 5.000,00 kuna (članak 2. stavak 2.).

Imovinska korist ostvarena kaznenim djelom je svako povećanje ili sprječavanje smanjenja imovine koja potječe od kaznenog djela. Imovina predstavlja stvari i prava koje je stekao počinitelj kaznenog djela i prekršaja ili povezana osoba (poticatelj, pomagatelj, pravni sljednik počinitelja i sudionika ili druga fizička ili pravna osoba za koju sud utvrdi da su na nju prenesene stvari ili prava koja predstavljaju imovinsku korist). Imovina obuhvaća sve stvari i prava koja mogu biti predmet ovrhe.

Vrlo značajna novost vezana je za slučaj stečaja pravne osobe. Ako su nastupile pravne posljedice otvaranja stečajnog postupka, to ne utječe na odredbe Zakona koje se odnose na nadležnost, odnosno ne dolazi do atrakcije nadležnosti u korist suda na čijem je području otvoren stečajni postupak. Republika Hrvatska je razlučni vjerovnik glede ostvarenja novčanih tražbina iz odluka donesenih prema odredbama Zakona, a izlučni vjerovnik u odnosu na druge tražbine (članak 8.).

Banke, državna tijela i druge pravne i fizičke osobe dužne su, po nalogu suda, dostaviti podatke bitne za sudsku odluku i to u roku koji im sud odredi nalogom. U slučaju neizvršavanja naloga u predviđenom roku ili ako je nalog nepotpun, sud može rješenjem kazniti pravnu osobu novčanom kaznom u iznosu do 500.000,00 kuna. Odgovorna fizička osoba može se kazniti novčanom kaznom u iznosu do 50.000,00 kuna, a ako i nakon toga ne postupi sukladno nalogu, može biti kažnjena kaznom zatvora do mjesec dana.

Radi osiguranja oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom predlagatelj osiguranja, odnosno tužitelj, ovlašten je prije i nakon pokretanja kaznenog postupka predložiti osiguranje bilo kojom privremenom mjerom kojom se postiže ta svrha (zabranom otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu u zemljišne knjige, oduzimanjem i polaganjem gotovog novca i vrijednosnih papira Središnjem državnom uredu za upravljanje državnom imovinom, nalogom banci da uskrati isplatu novčanog iznosa za koji je određena privremena mjera te ostalim mjerama opisanim u članku 11.).

Novina je i da se privremena mjera osiguranja može odrediti i prije nego što je okrivljeniku ili povezanoj osobi omogućeno da se očituju o prijedlogu predlagatelja osiguranja, što poboljšava djelotvornost privremenih mjera. Osiguranje privremenom mjerom može trajati najdulje šezdeset dana nakon što sud dostavi tužitelju obavijest o tome da je presuda kojom se okrivljenik proglašava krivim postala pravomoćna.

Oduzetom i privremeno oduzetom imovinom upravlja i raspolaže Središnji ured za upravljanje državnom imovinom, koji vodi i evidenciju o prenesenoj imovini. Ako je čuvanje stvari opasno ili im prijeti opasnost od propadanja te znatnog gubitka vrijednosti, Ured može, bez prethodne objave javnog natječaja, prodati privremeno oduzete pokretnine, iznajmiti ih ili ih predati u zakup.

Zastara za podnošenje prijedloga i vođenje postupka oduzimanja imovinske koristi ne može nastupiti prije isteka roka od pet godina računajući od dana kad je djelo počinjeno (članak 6. stavak 2.).

Okosnica ovog Zakona jest da nitko ne smije zadržati imovinsku korist koju je ostvario kaznenim djelom ili prekršajem. Nakon pravomoćne sudske presude kojom se okrivljenik proglašava krivim za počinjeno kazneno djelo, oduzet će se i protupravno ostvarena imovinska korist. Zakon će djelovati i preventivno ukazujući potencijalnim počiniteljima kaznenih djela i prekršaja da se kriminal uistinu ne isplati.

Pripremila: Marina Turković


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite