Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

21.1.2011

Novi način upravljanja državnom imovinom

Početkom godine na snagu je stupio Zakon o upravljanju državnom imovinom. Njime su stvoreni osnovni preduvjeti za vlasnički strukturirano načelo upravljanja državnom imovinom, na način da se državnom imovinom smatraju svi udjeli i dionice te nekretnine i gotovo cijelo zemljište čiji je vlasnik Republika Hrvatska.

Zakonom su predviđena tri važna akta vezana za upravljanje državnom imovinom - trogodišnja strategija upravljanja koju na prijedlog Vlade donosi Sabor, na temelju te strategije Vlada donosi godišnji program, a predviđen je i kodeks upravljanja trgovačkim društvima koji će propisati kako se trebaju ponašati predstavnici države u tim društvima (članak 8.).

Cilj Zakona je pojednostaviti način upravljanja državnom imovinom te prilagoditi sustav današnjim tržišnim uvjetima i to po načelima javnosti, predvidljivosti, učinkovitosti i odgovornosti (članak 3.).

Najvažnija novina koju uvodi ovaj Zakon svakako je činjenica da se tri institucije, koje su do sada upravljale državnom imovinom - Hrvatski fond za privatizaciju, Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom i Agencija za promet nekretninama objedinjuju u jednu instituciju - Agenciju za upravljanje državnom imovinom.

Agencijom upravlja ravnatelj i upravno vijeće od sedam članova koje imenuje Vlada RH, a Vladinim amandmanom odustalo se od rješenja da se članovi tog vijeća biraju isključivo iz reda ministara (članak 17.-19.). Jednom godišnje Agencija je dužna izvijestiti Vladu o planu upravljanja državnom imovinom, a Vlada plan potom dostavlja na usvajanje u Hrvatski sabor (članak 11.).

Agencija počinje s radom 1. travnja 2011., a za ravnatelja je imenovan dosadašnji predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Vedran Duvnjak (Rješenje o imenovanju ravnatelja Agencije za upravljanje državnom imovinom NN 6/11).

Agencija upravlja nekretninama i dionicama koje su u vlasništvu države, kao i nekretninama i vlasničkim udjelima u Hrvatskom fondu za privatizaciju, a osobito bi trebala biti uključena u proces sanacije i restrukturiranja tvrtki u pretežito državnom vlasništvu koje su se našle u problemima (članak 14. stavak 1.).

Agencija upravlja, kao zakonski zastupnik dionicama i poslovnim udjelima u trgovačkim društvima čiji je imatelj Republika Hrvatska, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje i Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka za dionice i poslovne udjele u trgovačkim društvima koje je stekla u postupku sanacije i privatizacije banaka, te nekretninama čiji je vlasnik Republika Hrvatska. Dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava, te nekretninama čiji su imatelji, odnosno vlasnici zavodi i druge pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska, Agencija upravlja na temelju sklopljenih ugovora o upravljanju.

Samo je prihod od upravljanja državnom imovinom čiji je imatelj odnosno vlasnik Republika Hrvatska prihod Agencije, dok su prihodi od upravljanja ostalom imovinom, prihodi vlasnika te imovine (članak 15.).

Zakonom je predviđeno osnivanje i vođenje središnjeg Registra državne imovine koji bi bio podijeljen na registar nekretnina i registar dionica i poslovnih udjela u trgovačkim društavima, a vodila bi ga Agencija te bi bio javno dostupan hrvatskim građanima u elektroničkom obliku (članak 47.). Ravnatelj Agencije najavio je da bi cjelokupna državna imovina u jedinstveni registar trebala biti upisana u iduće tri godine.

Agencija je dužna bez naplate ustupiti dio dionica kojima raspolaže ratnim vojnim invalidima Domovinskog rata ovisno o stupnju invalidnosti i obiteljima poginulih hrvatskih branitelja u Domovinskom ratu (članak 51.). Navedena odredba preuzeta je iz članka 51. Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji, međutim, u provedbi je teško osigurati pravičnost pri dodjeli dionica obzirom da većina dionica ima višu ili nižu tržišnu vrijednost dionica od nominalne vrijednosti.

Stupanjem na snagu ovog Zakona prestali su važiti Zakon o privatizaciji, Zakon o pretvorbi društvenih poduzeća i Zakon o Hrvatskom fondu za privatizaciju. Hrvatski fond za privatizaciju i Središnji državni ured za upravljanje državnom imovinom prestaju s radom 31. ožujka 2011. kada će Agencija preuzeti poslove, imovinu, prava, obveze, uredsku i drugu opremu, arhiv Hrvatskog fonda za privatizaciju i Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom te radnike Hrvatskog fonda za privatizaciju i državne službenike i namještenike Središnjeg državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (članak 58.).

Ostaje nam za vidjeti koliko će novi Zakon zaista pridonijeti učinkovitijem upravljanju državnom imovinom, smanjenju troškova poslovanja kao i transparentnijem poslovanju.

Pripremila: Danijela Damjanović, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite