Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

9.2.2011

Utjecaj mišljenja djeteta na susrete i druženja s roditeljem

Iako roditelj ima pravo na susrete i druženja s maloljetnim djetetom s kojim ne živi, ako je u interesu djeteta, koje je sposobno o tome samostalno se očitovati, da se susreti u određenom periodu ne održavaju, neće ih biti moguće ostvariti niti prisilnim putem.

Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja. Roditelji bez obzira na okolnost žive li zajedno ili odvojeno ravnopravno, zajednički i sporazumno skrbe o djetetu, osim u slučajevima propisanim zakonom. Obiteljski zakon predviđa da će sud, ako roditelji ne žive u obiteljskoj zajednici, odlučiti s kojim će roditeljima dijete živjeti te odrediti način i vrijeme susreta i druženja djeteta s drugim roditeljem.

Prilikom donošenja odluke s kojim će roditeljem dijete živjeti sud cijeni sve okolnosti slučaja i vodi se prvenstveno zaštitom interesa djeteta uvažavajući mišljenje i prijedlog nadležnog centra za socijalnu skrb koji prikuplja podatke vezano uz stambene i materijalne prilike roditelja (koje nisu prioritetne kod donošenja odluke), ali i vezano uz osobne karakteristike roditelja, njihovu podobnost za vršenje adekvatne roditeljske skrbi, uvažava međusobne obiteljske odnose te uvažava i mišljenje djeteta sukladno njegovoj dobi i zrelosti.

Ponekad se susreti i druženja roditelja s djetetom ne odvijaju „glatko“, pa je potrebno uključiti sud da se prisilnim putem ostvare ta prava. Što se ovrhe radi ostvarivanja susreta i druženja roditelja s djetetom tiče, nju uređuje odredba članka 353. Obiteljskog zakona koja upućuje da odgovarajuću primjenu odredbe članka 341. i članka 343. do 347. toga Zakona.

Jedna od vrlo bitnih odredbi u tom postupku je i odredba članka 344. Obiteljskog zakona prema kojoj će u tijeku ovršnog postupka sud nastojati u najvećoj mogućoj mjeri zaštititi dijete. Ta odredba pokazala se ključnom u jednom sudskom postupku, u kojem je Županijski sud u Varaždinu donio odluku br. Gž-257/10-2, od 29. ožujka 2010.

Naime, u tom sudskom predmetu drugostupanjski sud ocjenjuje da je, pozivom na navedenu odredbu, prvostupanjski sud osnovano odbio prijedlog roditelja za ostvarivanje druženja i susreta s djetetom budući da je, uz uvažavanje prava djeteta na slobodno izražavanje svojih stavova o svim stvarima koje se na njega odnose, kao i na uvažavanje takvih stavova u skladu s njegovom dobi i zrelosti u sudskim i upravnim postupcima prema članku 12. stavak 1. Konvencije o pravima djeteta, neostvarivanje dinamike susreta i druženja djeteta i oca u opsegu određenom ovršnom ispravom, posljedica takve slobodne želje djeteta.

Naime, drugostupanjski sud prihvatio je utvrđenje prema kojemu je kći ovrhovoditelja jasno i određeno izrazila svoje mišljenje o razlozima zbog kojih sama želi određivati dinamiku druženja i susreta s ocem, nalazeći razlog tome u činjenici da s očevom izvanbračnom suprugom "nije našla zajednički jezik", a koji se razlog s aspekta njezine dobi, zajedničkog života s majkom, suptilnijih proživljavanja emotivnih odnosa u njezinoj životnoj dobi te uz činjenicu da je otac relativno brzo nakon razvoda braka zasnovao izvanbračnu zajednicu s novom životnom partnericom, za taj Sud ukazuje logičnim i uvjerljivim razlogom, formiranim bez relevantnog utjecaja majke.

Interesu i želji oca da ostvaruje redovite susrete i druženja sa svojom kćeri, pa i u prisutnosti svoje izvanbračne supruge, s kojom činjenicom će se maloljetna kćer s vremenom morati suočiti, u ovom trenutku valja pretpostaviti njezinoj želji izraženoj kroz nastojanja da susrete s ocem ostvaruje bez prisutnosti očeve izvanbračne supruge, a koje stajalište je djevojčica formirala i izrazila bez utjecaja majke, kao što je to ispravno zaključio i prvostupanjski sud.

S obzirom na navedeno, a imajući u vidu utvrđenje prvostupanjskog suda da ovršenica (majka djeteta) niti na koji način ne onemogućava održavanje druženja i susreta ovrhovoditelja s njihovom zajedničkom maloljetnom kćerkom, drugostupanjski sud žalbu ovrhovoditelja odbio je kao neosnovanu.

Dakle, može se zaključiti da pravo roditelja na susrete i druženja s njihovim maloljetnim djetetom s kojim ne žive nije bezrezervno i može biti ograničeno ili čak onemogućeno, ako je to dispozicija i volja isključivo djeteta te u djetetovom interesu.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite