Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

25.2.2011

Zakonski okvir zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama

Zapošljavanje osoba s intelektualnim teškoćama povezano je s nizom prepreka. Stručnjaci ističu da su najčešće prepreke zapošljavanju predrasude poslodavaca, nedovoljna i nepotpuna  informiranost, ali i nedostatak poticajnih zakonskih rješenja. Ipak, u Hrvatskoj postoji primjer dobre prakse u vidu programa zapošljavanja uz podršku.

Jasno je da nezaposlenost predstavlja velik problem. Rad pruža ekonomsku sigurnost, potiče socijalnu interakciju, omogućava pojedincu da na konstruktivan način organizira i ispuni raspoloživo vrijeme, izvor je identiteta i samopoštovanja te je bitan čimbenik procesa samoaktualizacije. Nedostatak zaposlenja često uvjetuje nemogućnost zadovoljenja temeljnih psiholoških i socijalnih potreba što može imati pogubne posljedice. Državni zavod za statistiku objavio je da stopa registrirane nezaposlenosti, izračunata kao odnos broja nezaposlenih evidentiranih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje prema ukupnom aktivnom stanovništvu, za siječanj ove godine u Hrvatskoj iznosi 19,6 posto.

Većinu nezaposlenih čine radno i poslovno sposobne osobe. U skupini osoba s invaliditetom manji dio nezaposlenih čine osobe s intelektualnim teškoćama koje se nalaze u posebno teškom položaju u svijetu rada. Istraživanja pokazuju da poslodavci imaju nepovoljnije stavove prema zapošljavanju ove skupine osoba, u usporedbi s ostalim osobama s invaliditetom. Problem je utoliko veći jer društveni položaj osoba s invaliditetom primarno ovisi o njihovoj poziciji u procesu rada. S druge strane, zapošljavanje osoba s invaliditetom, vrlo dobro zakonski je regulirano izuzev nekih propusta koji se izravno tiču i osoba s intelektualnim teškoćama lišenih poslovne sposobnosti.

Ustav Republike Hrvatske u članku 54. propisuje temeljnu jednakost kod zapošljavanja, ističući da svatko ima pravo na rad i slobodu rada, te da pojedinci imaju slobodu birati svoj poziv. Svako radno mjesto je pod jednakim uvjetima dostupno svakome. Osobe s invaliditetom imaju pravo na posebnu državnu skrb u interesu njihove zaštite i uključivanja u društveni život i posebnu zaštitu na radu (članak 57. i članak 64.).

Zakon o radu (NN 149/09) uključuje antidiskriminacijske odredbe koje zabranjuju „izravnu ili neizravnu diskriminaciju na području rada i radnih uvjeta, uključujući kriterije za odabir i uvjete pri zapošljavanju, napredovanju, profesionalnom usmjeravanju, stručnom osposobljavanju i usavršavanju te prekvalifikaciji, sukladno posebnim zakonima“ (članak 5.).

Posebni zakon, Zakon o suzbijanju diskriminacije u članku 4. propisuje da se diskriminacijom smatra propust da se osobama s invaliditetom, sukladno njihovim specifičnim potrebama, omogući pristup radnom mjestu i odgovarajući uvjeti rada prilagodbom infrastrukture i prostora, korištenjem opreme i na drugi način koji nije nerazmjeran teret za onoga tko je to dužan omogućiti.

Obvezu prilagodbe poslodavca dodatno naglašava Zakon o radu koji također zahtijeva od poslodavaca da zaposlenicima sa smanjenom radnom sposobnosti i onima za koje postoji neposredna opasnost od nastajanja invaliditeta, ponude mjesto u skladu s njihovim sposobnostima, te da prilagode posao sposobnostima zaposlenika smanjenjem radnih sati ili drugim mjerama (članak 78.). Poslodavac može otpustiti zaposlenika s invaliditetom samo uz dokaz da je napravio sve što je u njegovoj moći da zaposleniku ponudi druge prikladne poslove ili da je zaposlenik odbio radni raspored koji odgovara njegovim/njezinim sposobnostima (članak 79.).

S druge strane, osobe s invaliditetom mogu povećati šansu zapošljavanja profesionalnom rehabilitacijom. Zakon o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti osigurava osobama s invaliditetom pravo na profesionalnu rehabilitaciju kojom stječu znanja i vještine nužne za zapošljavanje (članak 26.). Oni koji ostvaruju to pravo imaju pravo na naknadu plaće prema propisima o mirovinskom osiguranju, a razdoblja provedena na profesionalnoj rehabilitaciji uračunavaju se u vrijeme provedeno na radu za utvrđivanje trajanja prava na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti (članak 53.).

Pravo na profesionalnu rehabilitaciju osoba sa smanjenom radnom sposobnošću jamči i Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom. Značajno je da taj Zakon u članku 10. izrijekom propisuje tijelima državne uprave, sudbene vlasti i drugim državnim tijelima, tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, javne službe, izvanproračunskim fondovima te pravnim osobama u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu RH dužnost zapošljavanja na primjerenom radnom mjestu, prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima:

- do 31. 12. 2011. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih;

- do 31. 12. 2014. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 25 zaposlenih;

- do 31. 12. 2017. najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 20 zaposlenih.

Obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom ne odnosi se na poslodavca, fizičku ili pravnu osobu, koji zapošljava manje od dvadeset djelatnika.

Dok u državnom sektoru postoji obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom, ta obveza ne postoji za privatne tvrtke. Umjesto toga ponuđene su mjere sufinanciranja zapošljavanja osoba s invaliditetom, što uključuje i poduku, kao dio većeg programa stimulacije zapošljavanja. Sukladno Odluci o načinu ostvarivanja poticaja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom, Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom dodjeljuje dvije vrste poticaja poslodavcima koji zapošljavaju osobe s invaliditetom. Redovni poticaji s kontinuiranim karakterom uključuju:

1. novčane poticaje – naknada u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje

2. naknadu razlike smanjenog radnog učinka

3. sufinanciranje troškova osobnog asistenta (pomagača u radu).

Posebni poticaji, povremene naravi, uključuju:

1. jednokratna materijalna davanja – obrazovanje osoba s invaliditetom

2. sredstva za prilagodbu radnog mjesta – arhitektonska prilagodba

3. sredstva za prilagodbu uvjeta rada – tehnička prilagodba

4. kreditna sredstva po povoljnijim uvjetima namijenjena kupnji strojeva, opreme, alata ili pribora potrebnog za zapošljavanje osobe s invaliditetom

5. sufinanciranje troškova radnog terapeuta.

Iz dosada izloženog možemo zaključiti da su prava osoba s invaliditetom vrlo dobro zakonski definirana, barem u slučaju osoba s invaliditetom koje imaju poslovnu sposobnost. Međutim, to nije slučaj kod osoba koje imaju teškoća u intelektualnom funkcioniranju. Priroda takvih teškoća često uvjetuje djelomično ili potpuno lišenje poslovne sposobnosti. Osobe s intelektualnim teškoćama koje su lišene poslovne sposobnosti sklapaju ugovor o radnim aktivnostima. Iskustava razvijenih zemalja ukazuju da je zapošljavanje uz podršku najbolji model zapošljavanja za osobe s intelektualnim teškoćama koje su lišene poslovne sposobnosti. Zapošljavanje uz podršku predstavlja plaćeni rad koji obavlja osoba s intelektualnim teškoćama u redovnoj radnoj sredini uz kontinuirano praćenje i podršku. Podršku pružaju radni asistenti, a u kasnijem tijeku osobe iz radne sredine.

Razvoj programa zapošljavanja uz podršku u Republici Hrvatskoj započela je 2000. godine Udruga za promicanje inkluzije. Program se provodi u suradnji s Ministarstvom nadležnim za socijalnu skrb, ostalim javnim ustanovama, državnim i privatnim tvrtkama i uz podršku relevantnih međunarodnih organizacija. Financira se dijelom iz sredstava Ministarstva, a dijelom iz projekata i donacija. Krajnji cilj razvoja programa je potaknuti promjene zakonske regulative za njegovu cjelovitu primjenu i formalno uvođenje u sustav socijalne skrbi putem agencija za zapošljavanje uz podršku.

Iako je ovim programom stvoren model dobre prakse zapošljavanja osoba s intelektualnim poteškoćama, potrebna su poticajnija zakonska rješenja kako bi se svladale prepreke potpunog ekonomskog i socijalnog uključivanja osoba s intelektualnim teškoćama. U tom pravcu, moramo istaknuti da Hrvatska još uvijek ne udovoljava zahtjevima Europske unije odnosno Direktive o zapošljavanju (2000/78/EC). Uz to, potrebno je izdvojiti nedostatak poticajnijih mjera za zapošljavanje osoba s teškoćama, bilo kroz zakonske obveze za poslodavce u privatnom sektoru ili snažnije porezne olakšice, nepostojanje zakonskih mogućnosti djelomičnog zapošljavanja osoba s većim teškoćama bez da izgube prava iz socijalne skrbi te nepostojanje zakonske osnove za osnivanje sustavne službe (agencije) zapošljavanja uz podršku.

Ukoliko proučimo Plan usklađivanja zakonodavstva Republike Hrvatske s pravnom stečevinom Europske unije za 2011. godinu, primijetit ćemo da ni ove godine usklađivanje zakonodavstva s europskim u području prava osoba s invaliditetom nije na popisu vladinih prioriteta. Koliko je to pravedno, prosudite sami.

Pripremio: Željko Čižmek, univ. bacc. act. soc.

Literatura:

- Skočić Mihić, S., Kiš-Glavaš, L., (2009), Radna i socijalna kompetencija osoba s intelektualnim teškoćama, Razlozi poslodavcima za njihovo nezapošljavanje, Revija za socijalnu politiku 17 (3), str. 387-399.

- Zapošljavanje uz podršku osoba s intelektualnim teškoćama (2007), Zagreb, Udruga za promicanje inkluzije – podružnica Zagreb.

- Zapošljavanje osoba s invaliditetom, Zagreb, Hrvatski zavod za zapošljavanje.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite