Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

29.3.2011

Novosti u rodiljnim i roditeljskim potporama

Izmjene i dopune Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama donesene su s ciljem usklađenja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije u poglavlju "Socijalna politika i zapošljavanje", djelotvornije zaštite korisnika prava iz toga Zakona te otklanjanja pojmovne neujednačenosti s propisima u području rada i zaštite na radu i općenito jasnije primjene pojedinih njegovih odredaba.

Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama, koji se primjenjuje od 1. siječnja 2009., utvrđuje se pravo roditelja i njemu izjednačene osobe koja se brine o djetetu na vremenske i novčane potpore, te uvjeti i način njihova ostvarivanja i financiranja. Njime su uvedene novine u uvjetima i načinu korištenja prava radi zaštite materinstva, njege novorođenog djeteta i njegova podizanja, te usklađenja obiteljskog i poslovnog života roditelja i njima izjednačenih osoba.

Do Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama ta prava bila su uređena kroz više zakonskih propisa; Zakon o radu i Zakon o rodiljnom dopustu majki koje obavljaju samostalnu djelatnost i nezaposlenih majki, dok su novčane naknade za vrijeme trajanja tih dopusta i njihova visina bili uređeni Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju, Zakonom o socijalnoj skrbi i Zakonom o izvršavanju državnog proračuna Republike Hrvatske.

Za provedbu prava propisanih Zakonom o rodiljnim i roditeljskim potporama nadležan je Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, osim ako za pojedina prava prema tom Zakonu nije utvrđeno drugo nadležno tijelo.

Budući da se tijekom primjene Zakona pokazala potreba za dodatnom razradom nekih njegovih odredaba, donesena je ova Novela čije najvažnije značajke donosimo u nastavku teksta. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama stupa na snagu 31. ožujka 2011.

Dakle, precizirano je tko uopće ostvaruje vremenske i novčane potpore prema zakonskim odredbama, a to su; majka i otac djeteta, posvojitelj, skrbnik, udomitelj ili druga fizička osoba kojoj je maloljetno dijete odlukom nadležnog tijela povjereno na čuvanje i odgoj.

Sukladno Direktivi Vijeća 92/85/EEZ od 19. listopada 1992. o donošenju poticajnih mjera za poboljšanje sigurnosti i zdravlja na radu trudnih radnica i radnica koje su u skorije vrijeme rodile ili doje, u članku 6. iza točke 9. dodane su nove točke koje određuju pojmove "trudna radnica", "radnica koja je rodila" i "radnica koja doji dijete".

U sustav rodiljnih i roditeljskih potpora uključene su osobe koje po posebnim propisima imaju status roditelja njegovatelja, odnosno osobe koje pružaju njegu i pomoć hrvatskom ratnom vojnom invalidu iz Domovinskog rata pod uvjetom da po tim osnovama imaju priznat status iz obveznog zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. Također, korisnik prava postaje i udomitelj maloljetnog djeteta s pravom na vremenske potpore prema svom radnopravnom statusu, ali bez prava na novčanu potporu, s obzirom da je ovaj oblik prava uređen Zakonom o udomiteljstvu (članak 24.).

Uz postojeća prava korisnika prema ovom Zakonu, dodano je i novo pravo na prenatalni pregled odnosno trudna radnica ima pravo na jedan slobodan radni dan mjesečno u svrhu obavljanja prenatalnih pregleda ako posebnim propisom nije drugačije određeno (članak 20.a).

Izmjenom članka 12. Zakona propisan je obvezni i dodatni rodiljni dopust. Obvezni rodiljni dopust produžen je i sada se koristi u neprekidnom trajanju od 98 dana od kojih zaposlena ili samozaposlena trudnica, odnosno majka koristi 28 dana prije dana očekivanog poroda te 70 dana nakon rođenja djeteta. Nakon proteka obveznog rodiljnog dopusta, majka ima pravo na dodatni rodiljni dopust do navršenih 6 mjeseci života djeteta kojeg može koristiti ili svojom pisanom izjavom prenijeti na oca djeteta, uz njegovu prethodnu suglasnost, u cijelosti ili u vremenski ograničenom trajanju. U istom članku propisan je i način korištenja rodiljnog dopusta u slučaju prerano rođenog djeteta te je precizirano koje se dijete smatra prerano rođenim.

U svrhu sprečavanja diskriminacije i nejednakog trajanja prava korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta, izmijenjen je članak 17. na način da se nastavak korištenja prava na rodiljni odnosno roditeljski dopust u slučaju smrti djeteta za vrijeme korištenja tog dopusta računa od idućeg dana nakon dana smrti djeteta umjesto dosadašnjeg rješenja od isteka mjeseca u kojem je nastupila smrt djeteta, a što je utjecalo na različit opseg korištenja ovog prava ovisno od dana njegovog nastanka u tijeku kalendarskog mjeseca.

Novom odredbom članka 20. Zakona izravnije se uređuje zaštita trudne radnice, radnice koja je rodila i radnice koja doji dijete na radnom mjestu počevši od dana obavijesti poslodavcu o tome da je trudna ili da je počela raditi nakon korištenja rodiljnog ili roditeljskog dopusta ili da doji dijete, a uvjeti rada su prema propisima o zaštiti na radu štetni po njihovo zdravlje ili štetni po zdravlje djeteta koje doji. Propisano je i vrijeme u kojem trudna radnica ili radnica koja doji dijete ili radnica koja je rodila treba poslodavcu dostaviti potvrdu ovlaštenog liječnika ginekologa ili pedijatra o toj činjenici te uvjeti za ostvarivanje prava na dopust i visina naknade plaće za to vrijeme.

U cijelosti je izmijenjen članak 24. kako bi se jasnije odredilo pravo roditelja na iznos naknade za vrijeme korištenja prava iz ovog Zakona te je dodan novi članak 24.a kojim se posebno propisuje pravo na naknadu plaće roditelju koji koristi pravo na dopust radi njege djeteta s težim smetnjama u razvoju ili pravo na rad s polovicom punog radnog vremena kao i članak 24.b kojim se uređuje izvor sredstava iz kojeg se osiguravaju sredstva za isplatu naknada zaposlenim i samozaposlenim roditeljima korisnicima prava prema ovom Zakonu.

Rodiljna pošteda od rada iz članka 27. Zakona koju koristi majka djeteta, produžena je sa 42 na 70 dana od dana rođenja djeteta kao nužno i preporučljivo vrijeme za oporavak rodilje i brigu o novorođenčetu. Roditeljska pošteda može se koristiti do navršenog 6. mjeseca života djeteta, no nakon isteka 70. dana, korisnica prava na rodiljnu poštedu može radi zaposlenja ili samozaposlenja prekinuti korištenje toga prava pri čemu otac djeteta ima pravo na korištenje preostalog dijela neiskorištenog prava, neovisno o radnopravnom statusu u odnosu na majku, uz majčinu pisanu suglasnost i neovisno o radnopravnom statusu majke, čime se nezaposlenim majkama pruža veća mogućnost sudjelovanja na tržištu rada.

Dopunom članka 36. stavka 2. propisano je pravo posvojitelja na produženje posvojiteljskog dopusta, odnosno posvojiteljske poštede od rada ili posvojiteljske brige o djetetu za 60 dana za slučaj istovremenog posvojenja dvoje ili više djece koja mogu, ali i ne moraju biti u srodstvu te ne moraju biti iste životne dobi. Također je brisana dobna granica posvojenog djeteta do njegove treće godine za omogućavanje ostvarivanja prava posvojitelja na jednokratnu novčanu pomoć iz članka 41. Zakona.

Izmjenom članka 58. pojačana je odgovornost korisnika, poslodavaca, odgovornih osoba Zavoda i drugih nadležnih tijela u slučaju postupanja suprotno odredbama ovog Zakona. Tako će se odgovorna osoba nadležnoga središnjeg tijela državne uprave ili tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, javne ustanove, odnosno drugoga nadležnog tijela ili pravne osobe, koja Zavodu uskrati dostavu ili stavljanje na raspolaganje podataka po zahtjevu iz članka 46. Zakona, kazniti za prekršaj novčanom kaznom u iznosu od 1.500,00 do 5.000,00 kuna.

Nadamo se da će zakonodavac ovom Novelom zakona ostvariti ciljeve koje je želio postići, prvenstveno ojačati njegov pronatalitetni učinak, omogućiti veću uključenost roditelja na tržište rada bez gubitka ostvarenih, a neiskorištenih prava, povećati zaštitu trudne radnice, radnice koja je nedavno rodila i radnice koja doji te nastaviti trend povećanja uključenosti očeva u korištenje roditeljskog dopusta i drugih prava.

Pripremila: Ljiljana Drakulić, dipl. iur.



Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite