Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

29.4.2011

Kraj za neregistrirane djelatnosti?

U gospodarstvu Republike Hrvatske izražen je problem sive ekonomije koja se u mnogim područjima pokušava sankcionirati djelovanjem tijela državne uprave ili sudova. No, u široko rasprostranjenim uslužnim djelatnostima do sada nije bilo odgovarajućeg propisa koji bi rješavao taj problem zbog čega je na 23. sjednici Hrvatskog sabora od 15. travnja 2011. prihvaćen Prijedlog Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti.

Zakon propisuje da je obavljanje neregistrirane djelatnosti zabranjeno kako pravnim, tako i fizičkim osobama. Pravna osoba, u smislu toga Zakona je trgovačko društvo, zadruga, ustanova odnosno druga pravna osoba koja obavlja gospodarsku ili drugu djelatnost, dok je fizička osoba svaki pojedinac koji obavlja poslove koji spadaju u djelatnosti slobodnog zanimanja, druge samostalne djelatnosti ili djelatnost obrta.

U članku 5. Zakona, taksativno se navodi koje se aktivnosti smatraju obavljanjem neregistrirane djelatnosti:

1.  kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar,

2.  kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

3.  kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,

4.  kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti,

5.  kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.

Uz navedene osobe, sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra se i fizička ili pravna osoba koja omogući obavljanje neregistrirane djelatnosti, kao i osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas u tisku, putem televizije, radija i drugih medija ili na neki drugi način koji je dostupan javnosti.

U Prijedlogu zakona posebno su navedene i djelatnosti koje se ne smatraju obavljanjem neregistrirane djelatnosti:

a) rad za vlastite potrebe - aktivnost koju neposredno obavljaju odgovorne osobe ili radnici pravne osobe ili fizičke osobe koje obavljaju registriranu djelatnost radi održavanja, popravaka, poboljšanja prostora i poslovnih prostorija u vlasništvu ili zakupu pravne osobe ili fizičke osobe, kao i otklanjanja i sprečavanja kvarova na pokretninama u vlasništvu ili zakupu pravne osobe ili fizičke osobe.

b) obiteljska pomoć - aktivnost koju neposredno obavlja fizička osoba u korist i za interes osobe s kojom je u srodničkom odnosu prema ovom Zakonu te fizička osoba koja s ostalim članovima kućanstva živi u zajedničkom kućanstvu, bez obzira na srodnički odnos, ili je skrbnik, odnosno štićenik prema posebnim propisima.

c) susjedska pomoć - koja je u medijima izazvala najviše zanimanja i polemike, podrazumijeva obavljanje poslova među susjedima, kada između njih postoji blizina prebivanja do 500 metara, pod uvjetima da među njima nema sklopljenog ugovora, da se rad obavlja bez plaćanja ili druge materijalne koristi, da se rad ne obavlja redovito (opetovano), da rad ne obavlja pravna ili fizička osoba registrirana za tu djelatnost i da se rad ne obavlja kao odgovor na objavljeni oglas (narudžbu). Propisane su i djelatnosti koje se ne mogu svrstati pod susjedsku pomoć: obavljanje radova u vezi s djelatnošću pravne osobe ili fizičke osobe i obavljanje radova na nekretninama i pokretninama fizičke ili pravne osobe koja se njima koristi za obavljanje djelatnosti.

d) obavljanje nužnog rada za sprječavanje nesreća ili otklanjanje posljedica prirodnih ili drugih nesreća.

e) volontiranje sukladno posebnom propisu.

Inspekcijski nadzor nad provođenjem ovoga Zakona trebali bi obavljati nadležni inspektori središnjih tijela državne uprave i to na način da usmenim rješenjem u zapisniku zabrane obavljanje neregistrirane djelatnosti. Rješenje se izvršava bez odgode, po obavljenom inspekcijskom nadzoru pečaćenjem prostorija, postrojenja, uređaja i druge opreme za rad ili namijenjene radu ili na drugi pogodan način. Zabrana obavljanja neregistrirane djelatnosti trebala bi važiti do otklanjanja utvrđenih nedostataka, a najkraće 30 dana od dana izdavanja usmenog rješenja.

Zakonom su propisane dvije vrste prekršajnopravnih sankcija: novčana kazna i zaštitna mjera obveznog oduzimanja predmeta koji je bio namijenjeni ili uporabljen za počinjenje prekršaja ili je nastao počinjenjem prekršaja. Osim zaštitne mjere oduzimanja predmeta, predloženo je i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem (članak 15.).

Predviđena novčana kazna za pravnu osobu koja obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar, nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti ili obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti iznosi 20.000,00 do 50.000,00. kuna, za odgovornu osobu u pravnoj osobi iznosi 5.000,00 do 20.000,00 kuna, dok je za pravnu osobu koja je omogućila kao sudionik obavljanje aktivnosti predložena kazna od 10.000,00 do 20.000,00 kuna.

Novčana kazna od 10.000,00 do 30.000,00 kuna predložena je za kažnjavanje fizičke osobe koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, za obavljanje djelatnosti koju nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti te od 3.000,00 do 10.000,00 kuna za kažnjavanje fizičke osobe koja je kao sudionik omogućila obavljanje aktivnosti.

U slučaju da pravna osoba nudi, odnosno reklamira obavljanje djelatnosti, predložena novčana kazna za prekršaj iznosi 10.000,00 do 15.000,00 kuna, dok u istom slučaju za fizičku osobu iznosi od 5.000,00 do 10.000,00 kuna.

Tzv. „rad u fušu“ izravna je nelojalna konkurencija registriranim gospodarstvenicima koji imaju sve manje posla jer, zbog davanja koja isplaćuju državi kao osobe koje obavljaju registriranu djelatnost u skladu s propisima, teško konkuriraju cijenama na tržištu.  

Svrha donošenja ovog Zakona je smanjenje obavljanja neregistriranih djelatnosti, učinkovitiji nadzor nad njima te sankcioniranje mogućih prekršitelja, a Vlada ga predlaže i kao jednu od mjera za oporavak gospodarstva.

Pripremila: Karla Štingl, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite