Mapa portala English O nama > Podrška korisnicima   01 5999 918
Traži po     > Po zbirkama  Pomoć prilikom traženja  
IUS-INFO > Dnevni IUS-INFO > U središtu > Članak
 

        - +   *  

U središtu

27.5.2011

Nadležnost Hrvatske u progonu ratnih zločina

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava, koji je stupio na snagu 26. svibnja 2011., za postupke vezane uz ratni zločin predviđena je isključiva nadležnost četiri specijalizirana suda u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu, a omogućeno je i pred domaćim sudovima koristiti dokaze međunarodnih kaznenih sudova.

Zakon o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava donesen je 2003., a njime se uređuje primjena Statuta Stalnog međunarodnog kaznenog suda (ICC), kojem je Hrvatska pristupila potvrđivanjem Rimskog statuta, a dijelom i suradnja s Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u smislu progona za kaznena djela predviđena člankom 5. Statuta, te kaznena djela protiv vrijednosti zaštićenih međunarodnim pravom iz članka 156. - 168., 187., 187.a i 187.b Kaznenog zakona. Važno je napomenuti kako je suradnja sa ICTY-om uređena i Ustavnim zakonom o suradnji Republike Hrvatske s Međunarodnim kaznenim sudom.

Razlozi za ovu izmjenu i dopunu ponajprije proizlaze iz potrebe ispunjavanja mjerila za zatvaranje Poglavlja 23. Pravosuđe i temeljna prava. Naime, na tehničkim konzultacijama s Europskom Komisijom u vezi Poglavlja 23. održanima 29. i 30. ožujka 2011. preporučeno je da se ovi predmetni vode isključivo pred 4 specijalizirana županijska suda (Osijek, Rijeka, Split i Zagreb). Do sada su se prema članku 12. Zakona slučajevi mogli voditi i pred mjesno nadležnim sudovima.

Zakonom je propisno da u istražnom odjelu i posebnim vijećima koja sude za najteže zločine moraju biti najstručniji suci, odlikovani iskustvom i izraženim sposobnostima na radu u najsloženijim predmetima, a ista se osposobljenost traži i od ostalih koji u državnom odvjetništvu i policiji rade na progonu najtežih zločina (članak 13.). Stoga ne čudi odredba ovih izmjena da isključivu nadležnost u preuzetim slučajevima imaju samo četiri specijalizirana suda, koji će svojim stručnim kadrom i velikim iskustvom pridonijeti objektivnom i kvalitetnom suđenju.

Kako se ne bi dogodilo da se slučajevi sa svih sudova moraju uputiti na četiri specijalizirana suda, pa da time nastane potpuna preopterećenost tih sudova, člankom 7. izmjena i dopuna onemogućuje se retroaktivnost primjene Zakona na postupke koji su u tijeku. Predmete u kojima su kazneni postupci ranije započeli, dovršili bi sudovi nadležni prema Zakonu o kaznenom postupku, no predviđena je mogućnost da predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, na obrazloženi prijedlog Glavnog državnog odvjetnika, može odobriti da se vođenje postupka premjesti na jedan od ta četiri suda.

Izmijenjeni članak 14. propisuje kako Glavni državni odvjetnik, uz prethodno mišljenje kolegija Državnog odvjetništva, imenuje jednog od svojih zamjenika na dužnost Državnog odvjetnika za progon ratnih zločina. Dakle, više nije potrebna suglasnost ministra pravosuđa, čime se ubrzava postupak imenovanja i smanjuje utjecaj izvršne vlasti u aktivnosti Državnog odvjetništva.

Državni odvjetnik za progon ratnih zločina koordinira i usmjerava kazneni progon počinitelja ratnih zločina te rad nadležnih državnih odvjetnika i odjela nadležnog za ratne zločine Ministarstva unutarnjih poslova. Može neposredno poduzeti sve radnje u postupcima za ratne zločine koje prema Zakonu o kaznenom postupku može poduzeti državni odvjetnik.

Kada nije imenovan Državni odvjetnik za progon ratnih zločina, njegove poslove obavlja Glavni državni odvjetnik Republike Hrvatske.

Dodatan razloga mijenjanja ovog Zakona potreba je njegovog usklađivanja s postojećim zakonima Republike Hrvatske. Naime, odredba članka 16. u pogledu primjene pojedinih procesnih odredbi poziva se na Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 88/2001 i 12/2002). Kako je taj Zakon ukinut Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (NN 76/2009 i 116/2010), pojavila se potreba usklađivanja s postojećim zakonskim stanjem.

Dodani članci 16.a i 16.b također su u funkciji usklađivanja s novim Zakonom o USKOK-u. Novim člankom 16.a omogućava se upućivanje državnih odvjetnika na ispomoć državnim odvjetništvima koja će eventualno biti opterećena dodijeljenim predmetima, dok se člankom 16.b ograničava trajanje istražnog zatvora na maksimalno 12 mjeseci.

Važno je napomenuti kako postoji razlika  između ICC-a i ICTY-a. Međunarodni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) je privremen, dok je stalni Međunarodni kazneni sud (ICC) nadležan za postupanje za zločine počinjene nakon 1. srpnja 2002, odnosno od dana stupanja Rimskog statuta na snagu. Razlike u postupanju domaćih tijela izvršne i sudbene vlasti u odnosu na stalni i privremeni međunarodni sud proizlaze iz činjenice da je na suradnju s ICTY-jem Hrvatska obvezana odlukom UN-a, dok je ICC-u pristupila dragovoljno, prihvaćanjem Statuta.

Radi ubrzanja sudskih procesa, omogućeno je da se pred domaćim sudovima u kaznenom postupku u RH mogu koristiti dokazi koje su prikupila tijela ICC-a i ICTY-a pod uvjetima da su ti dokazi izvedeni na način predviđen Statutom i Pravilima o postupku i dokazima ICC-a i ICTY-a i da se mogu koristiti pred tim Sudom (članak 28.).

U dosadašnjem Zakonskom rješenju, korištenje dokaza bilo je predviđeno u članku koji je regulirao preuzimanje postupka od Međunarodnog kaznenog suda. U praksi se, međutim, problem korištenja dokaza pojavio samo u vezi postupaka i dokaza ustupljenih od Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), pa je u tom smislu Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo stajalište da se dokazi mogu koristiti isključivo ako se radi o preuzetom postupku.

Stalni Međunarodni kazneni sud (ICC) sudi tek u onim slučajevima kada utvrdi da država ne želi ili nije u stanju ozbiljno provesti kazneno gonjenje. U tom smislu izmijenjen je članak 28. koji je predviđao situaciju kada ICC ustupa kazneni progon Republici Hrvatskoj. No, takva situacija zapravo nije moguća jer ICC ima komplementarnu nadležnost što znači da taj Sud provodi postupak isključivo ako država nije u mogućnosti sama provesti postupak, odnosno uvijek je država ta koja je prva pozvana da provede postupak.

Uklanjanjem terminologije o preuzimanju postupaka zaobilazi se zapreka za korištenje dokaza, ali se istovremeno u, za Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju, relevantnom članku 49. izmjenom teksta postiže primjenjivost ove odredbe i u slučaju preuzimanja postupka.

Kod predmeta koji se vode na Međunarodnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY), mogućnost ustupanja kaznenog progona itekako je realna, budući da „Haški sud“ ima veliki broj predmeta koje neće uspjeti završiti do kraja svog rada 31. prosinca 2014. Računa se da bi iz Haaga moglo biti ustupljeno više desetaka, pa možda i stotinjak predmeta.

Danijela Damjanović, dipl. iur.


Ocijeni ovaj tekst

Arhiv

Zadnji članci

2018

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2017

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2016

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2015

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2014

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2013

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2012

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2011

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2010

Prosinac

Studeni

Listopad

Rujan

Kolovoz

Srpanj

Lipanj

Svibanj

Travanj

Ožujak

Veljača

Siječanj

2009

Prosinac

Studeni

Listopad

 
Postavi za početnu stranicu Spremi stranicu u favorite